Prije deset godina studij je upisivalo 200 brucoša. Sada na četiri studijska smjera nemaju niti jednog brucoša. Sadašnji župan, a bivši dekan, u čije je vrijeme od svih ekonomskih studija u Hrvatskoj najbolje bilo ocijenjeno upravo Veleučilište u Kninu, komentirao je situaciju
Na studij Trgovinskog poslovanja s poduzetništvom prijavilo se
tek sedmero zainteresiranih, a za ostala četiri studijska smjera
nije zainteresiran baš nitko, pa je opstanak kninskog
Veleučilišta nakon 18 godina postojanja doveden u pitanje.
“Baš mi je žao. Sad, kako to popraviti, ne znam. Stvarno je teška
situacija, mali je ovo grad, možda se može kroz godine, ali sad
ako je ovako počelo sa sedam, bojim se da u sljedećih par godina
neće biti ni jedan”, kaže Marko Čeko iz Knina.
Kninjanka Gordana Duster ima mišljenje tko je kriv: “Ja
za to krivim državu, krivim vlasti. Mi smo jednostavno tko
pijuni, samo nas prebacuju. Žao mi je za to Veleučilište, velika
je šteta, mladi odoše, ni na čemu ne ostajemo. Ni na čemu! Plaće
25-ero predavača za šačicu brucoša državu, kao osnivača, će
stajati milijun eura godišnje.”
Kontaktirali smo Upravu Veleučilišta Marko Marulić i dekanica nam
je poručila da su svi djelatnici na godišnjem odmoru do 28.
kolovoza i da nam tek nakon toga mogu odgovoriti na upite.
Sadašnji župan, a bivši dekan, u čije je vrijeme od svih
ekonomskih studija u Hrvatskoj najbolje bilo ocijenjeno upravo
Veleučilište u Kninu, smatra kako su državi visoke škole ovakvog
tipa skupe, pa ih se neizdavanjem akreditacija ili dozvola za
nove studije tiho gura prema gašenju
“Ne možete uvoditi nove studijske programe. Samim time ne možete
se prilagođavati tržištu rada i potrebama tog tržišta. Ne možete
napraviti neke onako privlačne programe koji će biti privlačni za
studente i to je sustavan politički cilj bio upravo gašenje ovih
visokoškolskih ustanova”, kaže Marko Jelić, šibensko-kninski
župan.
I položena državna matura kao uvjet za upisivanje i svih stručnih
studija, kako to propisuje novi Zakon o visokom obrazovanju,
onemogućio je dio pristupnika u prijavi, smatra gradonačelnik
koji je i sam zagrebački sveučilišni profesor.
Gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić, pak, kaže: “Bez
Veleučilišta možemo reći da je Grad Knin osuđen na propast,
odnosno na dugotrajno propadanje.Mi kao Grad smo nudili opcije,
nudimo financiranje, pomoć u pripremi i provedbi organizaciji
novih studijskih programa, čak smo predlagali neke koji se slažu
s našim strateškim razvojnim smjernicama, međutim, nikako da se
to implementira”.
Pa se, smatra, ne može očekivati niti demografski zamah na ovom
području s 20 tisuća stanovnika.