Da su tek došli na vlast, mogli bismo govoriti o nesnalaženju, ali nakon proteka dvije i pol godine, jasno je da je riječ naprosto o nesposobnosti upravljanja milijunskim gradom
Piše Helena Puljiz
Ni više od mjesec dana od strašnog olujnog nevremena, građani
Zagreba nemaju pojma kad će i u kojem iznosu naplatiti nastale
štete na imovini, a nemaju još uvijek ni ukupnu procjenu
prijavljenih šteta. Na stranicama grada Zagreba još uvijek se
može naći samo poziv za prijavu, kojem je rok istekao 7.
kolovoza. Oni koji su imali “sreću” da im je štetu na imovini
prouzročio pad stabala, mogu zatražiti odštetu od osiguravajuće
kuće kod koje je Grad Zagreb morao osigurati stabla, ali ni o
tome Grad nema jasne, javno objavljene informacije temeljem koje
bi građani uopće mogli krenuti rješavati svoj problem, pa se
ljudi snalaze kako mogu i znaju.
U potrazi za rješenjem, dio upornih građana neslužbeno je
obaviješten informacijom da se s dokumentacijom s uviđaja, na
kojima su bili službenici Zrinjevca i policija, obrate Croatia
osiguranju, pa je dio njih, kako doznajemo, “već” ušao u
proceduru rješavanja problema odštete. Međutim, sve je to
isključivo rezultat građanskih napora, a ne rada gradskih vlasti,
koje bi problem trebale sustavno riješiti i čitav proces učiniti
transparentnim. Neshvatljivo je zašto te informacije nisu javno
dostupne svima Zagrepčanima.
Modus operandi vladavine
Pokušate li na stranicama Grada Zagreba provjeriti status vaše
prijave štete od posljednjeg nevremena, na odgovarajućem linku
čeka vas tek obavijest pod kojim je brojem vaša šteta proknjižena
i da detalje onog što ste prijavili (?!) možete provjeriti
pozivom na određeni telefonski broj. I to je to, i to je sve.
I na ovom slučaju potvrđuje se da je netransparentnost rada,
sporo reagiranje i kašnjenje te uskraćivanje ključnih informacija
naprosto modus operandi vladavine Tomislava Tomaševića
i koalicije stranke Možemo i SDP-a u Zagrebu. Da su tek došli na
vlast, mogli bismo govoriti o nesnalaženju, ali nakon proteka
dvije i pol godine, jasno je da riječ naprosto o nesposobnosti
upravljanja milijunskim gradom.
Vidi se to i na primjeru još uvijek neriješenog problema
zbrinjavanja otpada – gradske ulice i parkovi izvan strogog
centra grada puni su smeća, kontejneri stanovnika koji nemaju
spremišta otpada u stambenim zgradama i dalje su razbacani po
zelenim površinama umjesto da su u boksovima, a projekt ZG
vrećica naprosto nije zaživio. Naravno, ne možemo samo vlast
kriviti što građani imaju nisku kulturu življenja, ali rješenje
koje su osmislili naprosto ne funkcionira u praksi niti mijenja
ponašanje građana.
Više čitajte na Net.hr-u.