Da je život skuplji nego ikad, to već odavno znamo. Ali, sada konačno znamo i tko je na tome profitirao.
Kava 4, koktel 12, pizza 18, a tuna steak 50 eura. Sumanute
cijene na Jadranu većini Hrvata bilo je teško podnijeti, ali puno
lakši nije ni povratak u stvarnost. U kojoj plaćamo najskuplja
jaja u Europi, u kojoj je pasta za zube 200%, a običan krumpir
50% skuplji nego lani. Da je život skuplji nego ikad, to već
odavno znamo. Ali, sada konačno znamo i tko je na tome
profitirao.
Kome je dobit najviše rasla i tko ima najveće marže otkriva
Direktov reporter Borko Brunović
Bili ste na godišnjem odmoru, malo toga je u novčaniku ostalo. Ne
brinite, nakon prvog odlaska u dućan i to će nestati. Na moru ili
kontinentu hrana u Hrvatskoj suludo je skupa i to je postala
prava konstanta.
“Cijene su ludilo, preskupe! Otišle su u nebo”, kaže Zagrepčanin
Damir.
“Mi imamo svoj vrt i onda smo bez brige! A oni koji nemaju svoj
vrt, e njima se ne piše dobro”, smatra Vera iz Zagreba dok je
njezina sugrađanka Zlata u šoku od skupoće
“Nemojte to pitati! Zvat će te mi hitnu!”, zapomaže Zlata.
I zaista, od samog pogleda na rast cijena, mnogima se smuči.
U godinu dana krumpir je poskupio 45%, jaja 44, šećer 37,
sladoled 30, a kruh 19%.
Poskupljenje hrane djelomično se može objasniti općom inflacijom
koja je prošli mjesec iznosila 7,3 posto, ali nije to jedini
razlog zašto jedemo skupo. Problem su i marže trgovaca, koji žive
neku drugu stvarnost od prosječnih Hrvata.
“Dokazano je da su trgovačke marže više u Hrvatskoj nego što je
zapravo na razini EU i to je isto jedan od razloga zašto građani
u Hrvatskoj plaćaju više cijene”, kaže nam ekonomist Petar
Vušković.
A kad jedni nešto preplaćuju, jasno je da netko mora profitirati.
U zemlji u kojoj se gotovo svaki tjedan otvara neki novi shopping
centar, baviti se trgovinom unosan je biznis. Ukupna neto dobit
trgovaca prošle je godine porasla za čak 25% i iznosila ukupno
13,7 milijardi kuna.
Konzumu je prošle godine dobit porasla za čak 252%. Kauflandu za
101%. KTC-u je skočila za 7, a LIDL -u za 1%. Tommy je poslovao
slično kao i godinu prije, dok je Plodinama dobit pala za 7%. Na
začelju je Spar koji je godinu završio s gubitkom od 855 tisuća
eura.
I dok se trgovci brane da su glavni generatori poskupljenja rast
plaća i nabavnih cijena, Europska komisija upozorava na previsoke
marže koje se u nekim lancima penju do čak i 50 posto…
“U tom jednom lancu proizvođač, trgovac, građanin – čini se da
najviše profitiraju trgovci, to je rezime”, kaže ekonomist
Vušković.
Smanjenju rasta cijena hrane ne pomaže ni turizam koji je također
jedan od uzroka inflacije.
“Ove godine čini se značajno s obzirom na to da su cijene u
restoranima značajno porasle i već postaje luksuz ići u
restorane. Mnogi strani turisti su se orijentirali na kupnju u
trgovačkim centrima i to svakako radi pritisak na potražnju”,
ističe porezni stručnjak Vlado Brkanić.
Dok veliki trgovački lanci jako dobro stoje, mali trgovci i
proizvođači nisu te sreće. Na većini zagrebačkih tržnica štandovi
zjape prazni.
Gospođa Renata desetljećima prodaje domaća jaja i sir. Zna da je
njena domaća hrana mnogima preskupa, ali zbog cijena najamnine,
transporta i ostalih davanja jeftinije ju jednostavno, ne može
prodavati.
“Mislim da je preskupa. Je preskupa. Zato ljudi odlaze u centre.
Ali mi koji smo proizvođači od polja do stola ne možemo,
jednostavno ne možemo jeftinije. Ne možemo se pokriti zbog
goriva, zbog proizvodnje”, objašnjava nam Renata.
Ipak, i u moru skupoće ima načina da se prođe jeftinije. Neki na
tržnice idu pred kraj radnog vremena kada se voće i druga lako
kvarljiva roba prodaje u pola cijene. I Iako se mnogi žale da su
cijene previsoke, mi smo na Dolcu zaista dobro prošli. Kilu
nektarina platili smo 1,5 euro, a za isti taj novac dobili smo
čak dvije kile limuna
Na ovakve i slične načine preživljava većina. I to je Hrvatska.
Jedni žive od danas do sutra, drugi se besramno bogate. Sve je to
tržišna ekonomija. U svom najsurovijem obliku.