- Mislim da smo bliži odluci da je Dugi Dol lokacija centra za registraciju migranata nakon ovog sastanka i sad ćemo malo urediti dokumentaciju i obratiti se Europskoj komisiji s prijedlogom otvaranja centra za registraciju, rekao je Božinović
– Mislim da smo bliži odluci da je Dugi Dol lokacija centra za registraciju migranata nakon ovog sastanka i sad ćemo malo urediti dokumentaciju i obratiti se Europskoj komisiji s prijedlogom otvaranja centra za registraciju, poručio je danas nakon susreta sa županicom Martinom Furdek Hajdin te čelnicima jedinica lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji s najvećim protokom migranata ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Dodaje da su sva rješenja u ovoj fazi privremena.
– Možemo za par mjeseci krenuti s time, pa nadograđivati, a paralelno s time idu projekti Europskoj komisiji. I dalje je to račun bez krčmara. Nadamo se da će Europska unija to financirati, kaže ministar.
Nastavlja da nisu mogli odlučiti je li nekadašnji vojni poligon na Skradskog gori s 55 objekata i na granicama općina Barilović i Krnjak prikladan prije no što se raskrči teren od šikare. Taj prostor je državno vlasništvo i poligon je Ministarstvo obrane davno prije proglasilo neperspektivnim. “Možemo za par mjeseci krenuti s time, pa nadograđivati, a paralelno s time idu projekti Europskoj komisiji. I dalje je to račun bez krčmara. Nadamo se da će Europska unija to financirati”, navodi Božinović.
Kaže i da se “poslalo poruku” o toj lokaciji nakon što se procijenilo da bi zadovoljavala
– Po svim statistikama, nema većeg broja prekršaja ili kaznenih djela koja čine migranti. Bilo je raznih ideja i aktera koji bi u ovome htjeli vidjeti svoju ulogu. Hrvatska policija je pokazala dovoljnu stručnost i dovoljan demokratski kapacitet unutar svojih redova da može odraditi najveći dio poslova. Kad budemo u mogućnosti ovaj posao obavljati na način da se u centre organizirano dolazi i odlazi, percepcija sigurnosti građana će biti na višoj razini”, nastavlja ministar i dodaje:
– Postoje u našem okruženju i oružani sukobi između skupina migranata. Za organizirani kriminal ovo postoje jedna od najisplativijih djelatnosti. Samo prošle godine se na krijumčarenju migranata u Europi zaradilo oko dvije i pol milijarde eura”.
Cilj je rasteretiti policijske uprave i policijske postaje centrima za registraciju migranata radi jačanja percepcije sigurnosti. “Dnevno se analizira što se događa u Hrvatskoj. Naši odgovori su vrlo brzi. Hrvatska ima vrlo učinkovit sustav. Njegov dio je i naš dijalog, sada konkretno s vodstvom Karlovačke županije s kojim mjesecima komuniciramo na ovu temu. Razgovaramo i s drugim županima i s drugim vlastima na lokalnoj razini. S ovim problemom ćemo se u Europi nositi godinama. Milijuni ljudi su u pokretu i svi žele doći u Europu, pa odgovor na to može biti samo europski. Europa o tome razgovara na svakom sastanku ministara unutarnjih poslova, a i unazad nekoliko mjeseci nema sastanka Europskog vijeća da se ne razgovara o migracijama. Taj problem je ekonomski, humanitaran i sigurnosni i sve te aspekte treba pomiriti. Još jedna turistička sezona prolazi uz visoku razinu sigurnosti. Hrvatska je i ove godine turističku sezonu završila boljim rezultatima u sigurnosnom pogledu nego prošle godine, što je posljedica predanog rada i suradnje, napominje Božinović.
Ističe da je “na današnjem sastanku postignut visok stupanj razumijevanja problema i načina kako rješavati pitanja, prije svega ona vezana za percepciju sigurnosti”. “Nema puno kaznenih djela i prekršaja vezano za migrante. Želimo da ova situacija ne utječe na naš način života. Zato ćemo djelovati zajedno”, poručuje ministar i navodi da je ove godine oko 170 Imamo oko 170 posto uvećan broja migranata, a do 700 posto broj zahtjeva za azil, što podrazumijeva zadržavanje”, veli Božinović.
Dogovoreno je, nastavlja, “da se ostaje u kontaktu i da ćemo u najkraćem mogućem vremenu iznaći rješenje na lokaciji Dugi Dol i početi registrirati migrantsku populaciju”. “To bismo pitanje mogli riješiti u nekoliko mjeseci, a kasnije ćemo vidjeti što će nam situacija donijeti i koja ćemo rješenja ubuduće morati donositi. Po svemu sudeći, taj centar će biti u napuštenom objektu iznad Krnjaka kojeg je Ministarstvo obrane Republike Hrvatske proglasilo neperspektivnim i koje je u državnom vlasništvu, što je bitno za aplikaciju za europska financijska sredstva za narednih godinu ili dvije. Ne zna nitko u Europi koliki će biti intenzitet ilegalnih migracija u sljedećem razdoblju. Zalažemo se za zakonite i regulirane migracije, no nismo jedini koji o tome odlučuju”, kaže ministar.
Karlovačka županica Martina Furdek Hajdin je inicirala sastanak.
– Dolazak ministra je omogućio da iz prve ruke saznamo koje će se metode provoditi, da se saživimo sa situacijom i da se omogući sigurnost na našem području. Naša je županija oduvijek vezana za gibanja. Često se nazivamo jako tranzitnom. Povezujemo sjever s morem te istok sa zapadom. Ovo je meki trbuh. Uvjereni smo na sastanku da resorno ministarstvo poznaje našu situaciju i brojke, gibanja te upravlja situacijom. Turisti moraju osjećati sigurnost na našem području. Kriza eskalira, ako je stavljamo pod tepih. Kretanje ilegalnih migranata će se svesti na minimum jer će se njihov prihvat, koji se danas odvija u napuštenoj školi u Cetingradu nedovoljnog kapaciteta, omogućiti. Ta je lokacija 2008. Ministarstvo obrane dalo na upravljanje tadašnjoj Agenciji za upravljanje državnom imovinom. Lokacija je proglašena neperspektivnom i ne nalazi se više na popisu od interesa za državu. Nema slobodnog nekontroliranog kretanja. Prostor bi trebao biti ograđen. Govorilo se o boravku tamo 500 osoba, koji bi tamo bili kratkotrajno radi obrade, pa odlaska prema centrima koji već postoje radi traženja azila. Takva infrastruktura treba elektroopskrbu i vodoopskrbu. Ta se lokacija aktivno ne koristi od Domovinskog rata. Trebat će i radnika, poručuje županica i dodaje:
– Karlovac je nastao zbog turske najezde. Od tog povijesnog konteksta i geografskog područja ne možemo pobjeći. Hajdemo onda to iskoristiti kao priliku. U Vojniću postoji slika ratara koji ore s puškom za leđima. To je u našim genima. Možemo biti sigurni u našu policiju. Ona ima dovoljno snage da zaštiti naše područje i nepotrebni su samonaoružavanje i samoorganizacija”.
Darko Car, načelnik Policijske uprave karlovačke, ocjenjuje da je ovaj sastanak bio “prijeko potreban jer se stvorio dojam da ilegalne migracije u ovoj županiji predstavljaju problem”.
– Istina je da su ilegalne migracije na području Policijske uprave karlovačke u velikom porastu. Taj porast je posebice vidljiv unazad godinu dana, odnosno tri mjeseca. Naši kapaciteti za prijam i registraciju migranata su u ovome trenutku postali premali. Zato tražimo lokaciju na kojoj bismo mogli taj posao raditi prikladnije i bolje, a da bismo migrante imali pod još boljim nadzorom. Migranti ne ugrožavaju sigurnost, a svjesni smo da kod stanovništva stvaraju strah, nelagodu i negativnu percepciju. Policija je jamac sigurnosti i svoj posao obavlja dobro. Imamo pomoć drugih policijskih uprava i u ovom poslu nismo sami. Policija je, ponavljam, jamac sigurnosti u Karlovačkoj županiji. Sada imamo više od 250 policajaca. Jako puno migranata odvraćamo s prve crte. Velik broj migranata zatičemo u unutrašnjosti, Slunju, Krnjaku, Vojniću i drugim mjestima i u prvih sedam mjeseci ove godine nije zabilježeno niti jedno kazneno djelo što se tiče migranata, kaže Car.
Načelnik Barilovića Dražen Peraković kaže bi centar trebao imati kontrolirani dolazak, kontrolirani boravak i kontrolirani odlazak.
– Općina Barilović nema problem s migrantima nakon ulaska u Šengenski prostor. Prije toga smo imali neka negativna iskustva. Za općinu neće biti nikakvih problema, navodi Peraković ističući novinara kako mogu biti počašćeni njegovom izjavom.
Načelnik Krnjaka Perica Matijević je prije nekoliko dana negodovao, al i sada je zadovoljan sastankom jer u načelu zna kakav će kamp biti.
– Nisam bio zadovoljan ranije jer nisam imao nikakve službene informacije. Bili smo jako zabrinuti. Sada sam zadovoljan jer znam u načelu kakav će kamp biti. Još nije definitivno odlučeno da će biti u Dugom Dolu, ali će vrlo vjerojatno biti.
– Naša općina je dosta nerazvijena. Borimo se za infrastrukturu, osiguranje radnih mjesta, rad vrtića, škola i ambulanta, dakle za ono osnovno za ostanak. Migranti samo prolaze kroz Krnjak. Povremeno ima provala u napuštene stambene objekte, štagljeve i sjenike radi spavanja, ponekad uzmu nešto iz vrta ili garderobu sa štrika. Ako kamp bude tamo, bit će zatvorenog i strogo kontroliranog tipa, navodi Matijević.