< Sudjelovali su predstavnici ustanova, institucija i organizacija civilnog društva, između ostalih i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić koji je podsjetio da su početkom godine zakonskim izmjenama unaprijeđena prava po pitanju obiteljske mirovine i uvećao iznos najniže mirovine za tri posto, kao i 2019.
“Dok se ne suzbije starosna diskriminacija, ne možemo pričati o ozbiljnom radu. Od 2006. imam dom za starije osobe. I u sebi sam pronašla odlike malog diskriminatora – čučao je u meni. Imamo predrasude i podložni smo stereotipima. Starosna diskriminacija je ozbiljan problem. Po istraživanjima, svaka druga osoba je diskriminira po dobi. Zdravstveni i socijalni sustavi su važni za starije, a čak 60 posto medicinskog osoblja ima nekakve sklonosti starosnoj diskriminaciji. Smatra se da je starosno diskriminirano nešto više od polovice starih u Hrvatskoj. Sutra ćemo i sami doživjeti taj oblik diskriminacije. Nećemo često uvažavati znanje i iskustvo, nego starijeg smatrati teretom”, poručila je u utorak u Jaškovu Sabina Angelina Latin, predsjednica Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe “starKA” na konferenciji održanoj u sklopu kampanje protiv dobne diskriminacije “stopAgeism”.
Na tom su skupu sudjelovali predstavnici ustanova, institucija i organizacija civilnog društva, između ostalih i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić koji je podsjetio da su početkom godine zakonskim izmjenama unaprijeđena prava po pitanju obiteljske mirovine i uvećao iznos najniže mirovine za tri posto, kao i 2019.
“Ovih dana je u saborsku proceduru upućen prijedlog izmjena Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, a odnosi se na one starije od 65 godina koji nemaju mirovinska primanja, ali imaju osigurač u nacionalnoj naknadi za starije koja je do sada iznosila 120 eura, a sada će iznositi 150 te ublažavamo niz kriterija, pa će ih i više koristiti to pravo. Program ‘Zaželi’ je hrvatski know-how i do sada je spriječio institucionalizaciju starijih uslugom pomoći u kući. Tako smo omogućili posao za nekoliko tisuća žena koje su dugotrajno nezaposlene. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti predvidjeli smo 49 milijuna eura za izgradnju novih centara za starije, čime bismo omogućili nove smještajne kapacitete za starije treće i četvrte kategorije, to jest one koji su u potpunosti ovisni o pomoći drugih, a isto tako ti centri će pružati izvaninstitucijske usluge za više od četiri i pol tisuće osoba. S 49 milijuna eura bismo pokrili samo osam takvih centara u osam županija. Prvom odlukom Vlade nakon ljetne stanke je osigurano dodatnih 53 milijuna eura za ukupno 18 centara, a tome treba dodati 55 milijuna eura koje ulažu jedinice lokalne i regionalne samouprave. U odnosu na lani, za mirovine, dodatna prava i niz ulaganja radi olakšavanja života starijih, uvećan je iznos od 820 milijuna eura, a u taj iznos nije uračunat i onaj koji će biti sastavni dio jesenskog paketa Vlade”, naveo je Piletić.
Gradonačelnica Ozlja Lidija Bošnjak je ustvrdila da ćemo “jednom svi biti stari”. “Zato se treba zajedno boriti protiv starosne diskriminacije. U suradnji s Crvenim križem i Maticom umirovljenika nastojimo sugrađane treće životne dobi uključiti u razne aktivnosti jer nam u mirovini i dalje mogu jako puno dati”, rekla je.
Karlovačka županica Martina Furdek Hajdin je navela da je u Karlovačkoj županiji gotovo četvrtina stanovnika stara 65 i više godine, da je prosječna dob stanovnika u Hrvatskoj 44, a u Karlovačkoj županiji 46., ali i da je obrnut trend, pa više nema više umirovljenika od radno aktivnih. “Drago mi je što je dio ove kampanje posvećen školarcima ne bi li osvijestili da stari mogu biti korisni dionici društva, zanimljivi i da im treba pružiti ruku suradnje i uvjete za kvalitetan život”, poručila je županica.
Nezavisni saborski zastupnik Silvano Hrelja je napomenuo da nam treba strategiju o tome “kako se nositi sa starenjem stanovništva jer su nam demografski pokazatelji prilično loši”. “Teško se s time nositi. U uređenim zemljama također imaju problema sa starenjem stanovništva. Europa generalno stari i ima veliku potrebu za mladim radnicima i radnicama. Moramo imati strategiju borbe protiv siromaštva starih i strategiju protiv starenja stanovništva kao i protiv ejđizma, da ne govorim o zlorabama instituta doživotnog uzdržavanja čime se stvara nekretninski biznis. Ne radimo dovoljno da spriječimo to. Svi u socijalnom sustavu bi trebali biti proaktivniji. Lokalna samouprava bi trebala znati tko je u kakvoj situaciji i organizirati se da pomogne. Ta pomoć može biti materijalna, ali i u obliku pomoći u kući, posjeta i slično. Čovjek je društveno biće i treba komunikaciju gotovo kao i lijekove, a kada je bespomoćan, samo se množe njegove dijagnoze”, naveo je Hrelja.
Vlasta Vučevac, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu, se četvrt stoljeća bavi starijim pacijentima. “Moja uska specijalnost su bili liječenje i skrb starijih, naročito u stacionarima pri socijalnim ustanovama. Oni u domovima umirovljenika ipak imaju socijalnu skrb i tamo nema toliko diskriminacije. U nezavidnom položaju su oni koji nemaju mlađe uz sebe, koji žive sami, jer ne mogu shvatiti brzinu ovog života i promjene zakona, jasno im se ne iskazuje koja su njihova zdravstvena i socijalna prava, pa često nastradaju. Diskriminacija postoji i ozbiljno moramo razmišljati o tome kako osigurati humanu starost, posebice jer nam broj starijih raste. Treba nam plan skrbi za starije. Raste broj onih kasne treće životne dobi, osobe koje su starije od 90 ili čak sto godina, žive sami, a lokalna zajednica o njima ne vodi računa”, istaknula je V. Vučevac.
Igor Salopek, voditelj Integrativnog centra mentalnog zdravlja, je naveo da sto tisuća ljudi u Hrvatskoj ima demenciju, a dvostruko više starijih u odnosu na opću populaciju pati od depresije te da je stopa suicida višestruko veća kod starijih od 65 godina u odnosu na opću populaciju. “Ljudi nisu dijagnoze, ali niti godine. Ljudi su osobe s imenom i prezimenom i ne treba ih gledati kroz prizmu dijagnoza i godina, nego čovječnosti. Živimo u kulturi mladosti, ljepote, narcizma i sve je podređeno tom nedostižnom idealu. Stari imaju neprocjenjivo iskustvo, život koji stoji iza njih, a koji možda nikad nije bio lijep. Svi rastemo, pa i stariji, a to znači da oni najdulje rastu. Naši stariji u odnosu na one u Europskoj uniji žive manje kvalitetnu starost. Treba od 65. godine života nadalje više brinuti o mentalnom i tjelesnom zdravlju”, poručio je Salopek.
Višnja Mihalić-Mikuljan, ravnateljica Specijalne bolnice za produženo liječenje, je napomenula da za tu vrst liječenja moraju postojati stručnjaci. “Mladi liječnici velikog znanja nemaju ostvarenu dobru komunikaciju sa starijim liječnicima. Ne osjećam dužno poštovanje koje mladi liječnici trebaju imati prema starijima”, rekla je V. Mihalić-Mikuljan.