Postoji ogromna interesna skupina kojoj je itekako bitno da ti trgovački lanci u razumnoj mjeri funkcioniraju, jer imaju interes od toga
Hrvatski potrošači sve više kupuju u izvorno stranim
trgovačkim lancima, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji
“Ekonomska kava” Hrvatske udruge poslodavaca, gdje
je bila predstavljena
financijska analiza maloprodaje hrane i pića u
Hrvatskoj, piše
Poslovni dnevnik.
Andrej Grubišić iz tvrtke Grubišić&Partneri analizirao
je poslovanje 30 najvećih trgovačkih lanaca u zadnjih šest godina
u segmentu maloprodaje hrane i pića, a lanci su u analizi
klasificirani u nekoliko grupa – nacionalni, regionalni,
strani, domaći, izvorno strani, te domaći trgovački lanci koji su
u međuvremenu preuzeti.
Grubišić je rekao da je tržišni udio izvorno stranih
lanaca – Lidla, Spara, Kauflanda i Eurospina – prije šest godina
bio za tri postotna boda manji nego danas. Domaći lanci koji su
preuzeti imaju nešto manji tržišni dok domaći regionalni
lanci imaju za nepuna dva postotna manji market share.
– Ti brojevi pokazuju da hrvatski potrošač zapravo kupuje sve
više i više u izvorno stranim trgovačkim lancima. Zašto? On je
jedan od onih dionika koji ganja svoje legitimne ekonomske
interese i ne treba ga zato kriviti, rekao je Grubišić.
Govoreći o bruto marži, rekao je da je Konzum u proteklim
godinama imao manju bruto maržu od prosjeka nacionalnih lanaca,
dok Lidl uglavnom ima nešto nižu maržu od prosjeka. S druge
strane, Spar i Plodine imaju iznadprosječnu maržu, Kaufland u
pravilu nešto nižu, Tommy i Studenac višu, a Eurospin je kao
hard diskonter očekivano ispod toga.
Kada je riječ o prihodima po zaposlenom, Lidl je, recimo,
lani imao više od 300 tisuća eura po zaposlenom, dok je
Lonia na 72 tisuće. Prosjek svih nacionalnih trgovačkih
lanaca je 166 tisuća eura, a prosjek svih regionalnih 105 tisuća
eura.
U odnosu na stanje od prije šest godina, Lidlov prihod po
zaposlenom rastao je ukupno 11 posto, a Kauflandov gotovo 40
posto, isto kao prihod po zaposlenom Studenca.
Grubišić je kazao da je u proteklih pet godina 32,5 milijarde
eura je iz hrvatskih top 30 trgovačkih lanaca distribuirano
dionicima u trgovačkom lancu, od čega 86 posto dobavljačima.
– Postoji ogromna interesna skupina kojoj je itekako bitno da ti
trgovački lanci u razumnoj mjeri funkcioniraju, jer imaju interes
od toga, naglasio je Grubišić, dodavši kako je osam posto išlo
državi, nepunih šest posto zaposlenicima, dok su kreditori i
vlasnici, što kroz kamate što kroz dividende, dobili nepunih
jedan posto.
– Puno je interesa za postojanje i funkcioniranje trgovačkih
lanaca koji nadilaze perspektivu isključivo i samo dionika koji
se zovu vlasnici, naveo je, dodavši kako uvijek dominiraju
dobavljači, uvijek je druga država, a treći su djelatnici, dok su
investitori zadnji.
Inflacija ne utječe na bruto profitne marže
– Često čujemo da rast cijena u nekim biznisima uzrokuje
inflaciju. To je nemoguće, inflacija je sama po sebi rast cijena.
Rast cijena je refleksija koja manifestira posljedicu, a uzroci
su negdje potpuno drugdje, rekao je Grubišić, dodavši da,
ako želimo smanjiti stopu inflacije, moramo adresirati njezine
uzročnike.
– Imamo potpuno pogrešnu tezu da su posljedice, dakle refleksija,
inflacija, uzroci sami sebi, naglasio je istaknuvši i da se u
trgovini ne radi za velike marže.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić ističe da
Hrvatska prema međunarodno usporedivim podacima i dalje
ima relativno nisku profitabilnost, odnosno da smo u neslavnoj
skupini od šest najmanje profitabilnih ekonomija u EU.
Uzroke niske profitabilnosti vidi u visokom poreznom
opterećenju, ali i efikasnosti pravosuđa.
– Zbog visokog poreznog klina Hrvatska je nekonkurentna u plaćama
u istočnoeuropskim razmjerima već na bruto plaći od dvije tisuće
eura, naveo je Stojić.
Što se tiče cijena hrane, Hrvatska je lani značajno povećala
trgovinski deficit upravo u robnoj razmjeni prehrambenih
proizvoda, pića i duhanskih proizvoda. Deficit je viši oko 56
posto u odnosu na protekli petogodišnji prosjek, naglasio je
Stojić.
– Pričamo o 1,7 milijardi eura, u odnosu na stabilan petogodišnji
prosjek od oko milijardu eura, a ove se godine taj deficit još i
produbljuje, zaključio je Stojić.