Dugogodišnji načelnik Općine Vojnić Nebojša Andrić kaže da se u njegovom kraju odustalo od štraparijade, odnosno za natjecanja izvlačenja klada, koja su se prije više od deset godina održavale u Klokoču.
Iza “štraparenja”, natjecanja konja u povlačenju teških trupaca,
krije se teško mučenje tih plemenitih bića, pa će Prijatelji
životinja intenzivirati borbu protiv takve vrste zlostavljana i
nastojati da se ona zakonski zabrane jer smatraju da su s druge
strane zakona.
“Konje pojedinačno ili u paru tjeraju da vuku trupce teške i po
dvije tone, ponekad po dubokome blatu, a sve se to svodi na
zabavu za mase praćenu klađenjem”, rekla je Hini koordinatorica
za projekte Snježana Klopotan Kačevenda, ujedno članica
Povjerenstva za izmjenu zakona i propisa vezanih na dobrobit
životinja.
Ta se natjecanja održavaju u Liču u Gorskom kotaru, u Baškim
Oštarijama i drugim dijelovima Ličko-senjske županije, u
Turopolju kod Velike Gorice, Bateru kod Novog Vinodolskog, te
odnedavno i u Moslavini i to u Popovači.
“Zlostavljanje konja i ilegalna zarada državi pod
nosom”
“Državi se pred nosom odvija neprikriveno zlostavljanje konja i
ilegalna zarada pa ćemo nadolazećim izmjenama Zakona o zaštiti
životinja ponovno zatražiti zabranu ove okrutne i odvratne prakse
‘šlajsanja klada’, što nam nije uspjelo 2016.”, kažu u udruzi.
Nedopustivo je, naglašavaju, da se štraparijada opravdava kao
‘očuvanja tradicije’, a zapravo je riječ o pohlepi i lakoj zaradi
pojedinaca koji ne prežu ni pred čim.
Dugogodišnji načelnik Općine Vojnić Nebojša Andrić kaže da
se u njegovom kraju odustalo od štraparijade, odnosno za
natjecanja izvlačenja klada, koja su se prije više od deset
godina održavale u Klokoču.
“I tada je bila zabranjena uporaba biča, konji se nisu smjeli
udarati, ali bi se na konje galamilo, pljeskalo bi ih se rukama,
mučili su se povlačenjem teških balvana, a problem je bio i to
što je dio konja dolazio bez potvrda o veterinarskom pregledu i
nismo htjeli da se to nastavi”, rekao je Andrić.
Suprotno tomu ove je godine Popovača organizirala prvu
štraparijadu, gdje je sudjelovalo 80 konja, odnosno 40 parova,
što je privuklo veliki broj posjetitelja iz svih krajeva
Hrvatske.
Tradicija ili mučenje konja?
Grad Popovača je iz proračuna pomogao održavanje štrapatijade, a
na pitanje ne radi li se tu o mučenju konja i ne bi li bilo bolje
da se takva natjecanja zabrane gradonačelnik Josip
Mišković kaže: “Ništa ne treba zabranjivati. To je držanje
tradicije, niti jednog konja nitko nije ni udario”.
Kaže da je to čisto pokazivanje snage konja, koji su namijenjeni
radu.
“Danas zbog novih tehnologija manje rade, pa neka ovako pokazuju
snagu, neka se natječu, kao i ljudi u sportu. Neka se vidi kako
ih je vlasnik istrenirao. Ja u tome ne vidim ništa loše. Moraju
se kondicijski pripremiti, dobro jesti i onda neka pokažu i svoju
ljepotu i svoju snagu”, kaže Mišković.
Međutim poznavatelji tvrde da se upravo kondicijsko pripremanje
konja za štraparijadu svodi na bjesomučno udaranje konja drvenim
batinama.
“Prava strahota treniranja događa se daleko od očiju publike, u
štalama, iz dana u dan, godinama, iako je svakome vidljivo da su
i sama natjecanja golem napor i patnja za konje, samo zbog
ilegalne zarade i oklada ljudi”, kažu Udruga.
“To svi rade”
Tako bi možda i ostalo da tema nije aktualizirana zbog
pritvaranja dvojice zlostavljača konja iz Karlovca koji su
mlaćenje konja drvenim letvama uživo prenosili na Facebooku nakon
čega se ta video snimka proširila društvenim mrežama i medijima i
šokirala javnost.
“To vam svi rade svakodnevno. Svi koji štrapaju”, otkrio je u tv
prilogu u povodu te šokantne snimke jedan od sumještanina dvojice
uhićenih zlostavljača.
Prijatelji životinja kažu da na zlostavljanje konja upozoravaju
deset godina i tvrde da “nažalost snimka batinanja konja u
Karlovcu nije izuzetak, već pravilo i zlostavljanja neće prestati
dok se ne riješe uzroci i ne zabrane štraparijade”.
Predsjednik Prijatelja životinja Luka Oman kaže da su
mu se osobno javljali vlasnici konja koji su se natjecali u
izvlačenju klada, jer su vjerovali da je dovoljno da imaju
snažnog i zdravog konja, ali su uvidjeli da se tu radi o mučenju
kakvom oni svoje životinje nisu htjeli izlagati.
“Tuku ih i po sat vremena da bi ih ‘nabrijali’”
Oman kaže da su mu svjedočili da “vlasnici prije natjecanja svoje
konje tuku i po sat vremena da bi ih ‘nabrijali’,
Na samom natjecanju, pak, konje udaraju rukom ili ubadaju
štapovima s metalnim šiljcima ili čak bičuju do krvi. Tamo su
izloženi teškom fizičkom naporu, povicima i urlanju gomile ljudi.
“Ne znam ima li još toga, ni gdje, čak ne znam ni je li to
zakonito ili nije”, rekla je Hini Tomše Đuranec.
Ministarstvo poljoprivrede je u posljednje dvije godine povećalo
sredstva i za uzgojna udruženja i za očuvanje izvornih pasmina
domaćih životinja, te su konjogojci po prvi put iz Programa
ruralnog razvoja za uzgoj hrvatskog hladnokrvnjaka dobili 400
eura po grlu godišnje, što je dovelo do povećanja broja konja.
Nakon što ih iskoriste, završe u klaonici
A onda se događa, kaže Klopotan Kačevenda, da taj poticaj države
vlasnik koristi za konja koji mu služi samo za laku zaradu na
natjecanjima, teško ga eksploatira i kad mu više ne daje
očekivane rezultate sa samo tri do pet godina starosti završava u
klaonici.
Odbor za etiku Hrvatske veterinarske komore nikada nije
raspravljao o ovoj temi, ali je predsjednik Odbora Dražen
Vnuk rekao Hini da su oni “predani zaštiti životinja i da
sudjeluju u donošenju zakona”.
Naglasio je da nemaju prijave za održavanje takvih natjecanja, da
ne zna kako one utječu na konje i da se zbog toga ne želi
izjašnjavati.
No, dodao je da nemaju ni prijave za borbe pasa, iako se čuje da
se tajno događaju i da to “naravno osuđuju”.
Zakon dobar, upitna primjena
“Sada imamo dobar Zakon o zaštiti životinja, ali smatramo da je
problem njegova primjena, jer u sustavu nema dovoljno ljudi da bi
se sve nadziralo, a nema ni dovoljno sredstava za to”, rekao je
Vnuk.
Upravo je to i argument Prijatelja životinja koji kažu da će rad
na izmjenama i dopunama tog Zakona iskoristiti da se pokuša
ugraditi zabrana štraparenja, jer da je “nemoguće provjeravati,
kontrolirati i spriječiti mučenje životinja u dresuri”.
Dodatni je argument za zabrane takvih natjecanja i neprimjereni
transport, jer pojedini konji idu na mnoga natjecanja, a
transport u neprimjerenim uvjetima i to najviše ljeti, što je sto
mučenje.