Treba brinuti za korisnike, ali mora se brinuti i o onima koji za njih brinu i pomoći im obavljati taj posao što efikasnije, poručuju iz udruge starKA
Sve više domova za starije u Njemačkoj ide u stečaj. Razlog tome
su, kažu, sve veći troškovi i nedostatak kvalificiranih radnika.
No iste probleme imamo u Hrvatskoj. Otkrila je to u razgovoru za
KAportal predsjednica udruge “starKA” Sabina Angelina Latin,
poručivši kako i ono radnika što ih ima, uglavnom će radije
odabrati raditi s nekom drugom skupinom korisnika, ne sa
starijima.
– Starenje nije in, a starost je totalno out. Promicanje rada sa
starijima, naročito u zdravstvenoj i socijalnoj djelatnosti,
kao društveno korisnog i poželjnog, jedan od glavnih ciljeva
kampanje “stopAgeism” pod visokim pokroviteljstvom Vlade
Republike Hrvatske predstavljene ovih dana u restoranu Žganjer, u
selu Štrudlafesta. Želimo da se o tom problemu, iliti izazovu
kako se to sada kaže, počne javno govoriti i razgovarati te
potaknuti sve na traženje rješenja. Želimo upozoriti na problem
manjka kvalificiranih radnika ali i upozoriti na nužnost ulaganja
u postojeće radnike, poručuje Latin.
Dodaje kako je očigledno je da će se i već se da, uslijed manjka
zdravstvenih radnika, briga o starijima u ustanovama socijalne
skrbi i domovima za starije sve više prebacivati na kvalificirane
njegovatelje ili, kako to osobno voli reći – zaboravljeni
kadar.
– Zašto zaboravljen? Zato što, nakon što jednom završe tečaj za
njegovatelja, više nitko za njih ne pita. Nitko ih sustavno dalje
ne obučava, nitko u njih ne ulaže, nitko ni ne spominje
odgovornost i težinu posla kojeg svakodnevno rade. Zanimanje s
jednim od najviših koeficijenta sagorijevanja koje usput brine o
najugroženijoj populaciji društva, sarijima i nemoćnima, je
prepušteno samo sebi, naglašava Latin.
Stoga iz udruge “starKA” žele upozoriti na potrebu osmišljavanja
i provođenja nižeg nivoa obrazovanja za medicinske
tehničare/sestre s kraćim srednjoškolskim obrazovanjem.
– Želimo zdravstveno osoblje koje neće biti obučeno asistirati
pri kirurškim zahvatima, ali će zadovoljiti osnovne potrebe u
primjerice domovima za starije. Želimo da to dodatno obrazovanje
bude u programima cjeloživotnog obrazovanja kako bi se i
postojeći njegovatelji mogli dalje usavršavati. Želimo upozoriti
na sve veći priljev stranih radnika iz mnogoljudnih zemalja u
djelatnosti socijalne skrbi. Budući da je komunikacija s
korisnicima vrlo važan element skrbi, smatramo da im trebamo
osigurati pomoć u bržoj asimilaciji, naročito u učenju hrvatskoga
jezika i kulture, poručila je Latin te pritom naglasila kako im
je cilj poslati poruku da treba brinuti za korisnike, ali mora se
brinuti i onima koji za njih brinu i pomoći im obavljati taj
posao što efikasnije.
Ta uzročno-posljedična veza nužan je preduvjet povećanja
kvalitete života starijih sugrađana danas i, budući da svi
starimo, osiguranja kakve takve budućnosti za mlađe
generacije. Jedna od prvih aktivnosti u tom smjeru jest
organiziranje okruglog stola i pokretanje javne rasprave.
– Obzirom da je ovo tema koju neće i ne može riješiti samo
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne
politike koje je pokazalo da ima sluha za naše prijedloge, nadamo
se istoj potpori u Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu znanosti
i obrazovanja i ostalim relevantnim institucijama. Očekujemo,
naravno potporu javnosti i potporu medija. U zemlji s gotovo
trećinom stanovništva umirovljeničkog statusa, to je najmanje što
svatko može učiniti – podržati kampanju “stopAgeism” udruge
“starKA”, poručila je Latin.