Bjesomučna kupnja vrtoglavo visokih cijena kvadrata je čini se iza nas. Samo u Zagrebu prodano je četvrtinu stanova manje u odnosu na isto razdoblje lani. Kupaca i dalje ima, ali ne po ovim cijenama
80 kvadrata u zagrebačkom Dupcu. Zgrada stara 23 godine. Cijena
220 tisuća eura. Prije pola godine ovaj stan prodao bi se u roku
od tjedan dana, danas svog kupca čeka već četiri mjeseca.
Prodavatelji, kaže nam agentica novost na tržištu ne prihvaćaju
tako lako.
“Ovaj stan do prije pola godine je bilo i realno očekivati do
2600 eura. Ono što sada imamo je da je ovaj stan i dalje 2600
eura na tržištu, no kupac se po toj cijeni nije pojavio. Ponude
koje su bile, bile su niže, ali vlasnici nisu bili spremni
prihvatiti tu nižu ponudu”, govori nam Jelena Ivančić, agentica
za nekretnine.
S druge strane, kupci više nisu spremni prihvatiti tako visoke
cijene kvadrata, koje se unatoč slabijoj prodaji i dalje drže.
“Više ni sami ne znamo što je realno. Do prije pola godine smo
stan u tzv. limenci prodali za 3000 eura po kvadrantom metru, što
je bilo u tom trenutku suludo – ali to je bio realan iznos koji
je netko platio za limenku i zašto onda reći da je ovaj stan za
2600 eura preskup, samo se tržište ispuhalo i sada je
stagnacija”, dodaje Ivančić.
Interes za kupnju ne pada, no malo je onih koji žele pristati na
trenutačne cijene na tržištu.
“Ako se to češće bude događalo, nadam se da će se stanodavci i
ljudi koji prodaju nekretnine urazumiti i shvatiti da ljudi
nemaju od kud”, kaže nam Morana Jačmenica iz Zagreba.
“Cijena je skočila za 100 posto u roku od tri godine. Nema te
inflacije, nema tog rasta troška koji može opravdati 100 postotni
rast cijene nekretnine u tri godine na istoj lokaciji”, kaže
Draško Sablić iz Zagreba.
Nerealne cijene više se ne prihvaćaju, pa tako je u prvoj
polovini godine Porezna uprava evidentirala gotovo 4500 prodanih
stanova u Zagrebu, što je 1300 manje kupoprodaja nego u istom
razdoblju lani.
“Do velikog pada kakvog smo vidjeli u zadnjoj krizi definitivno
neće doći”, tvrdi Patrick Franolić, stručnjak za nekretnine.
Ali dodatnog rasta svakako neće biti. Hlađenje nekretninskog
tržišta najviše će se osjeti na novogradnji – Ovisno o lokaciji,
cijene idu dolje od 5 do 10 posto.
“Novogradnja sada polako pada, nema to velikog dramatičnog pada.
Nije usporedivo s krizom iz 2010. godine – međutim projiciramo da
rasta cijena kod novogradnje nema”, dodaje Franolić.
U međuvremenu, razlika između traženih i realiziranih cijena
starogradnje sve je veća.