Drava International tvrtka je koja uzima najveći broj boca koje se kroz povratnu naknadu vraćaju u sustav i recikliraju. No doznajemo da su vjerojatno imali i drugu vrstu plastike jer su radili na novom proizvodu. Toksikolozi kažu da su opasne one vrste plastike koje u sebi imaju klor kao i PVC. Istrage će tek pokazati što je točno gorjelo
Dok oko 180 vatrogasaca i dalje gasi golemi požar u pogonima
Drava International u Osijeku, možda najveće pitanje je kakva
plastika gori jer o tome ovisi i koliko je sve opasno po zdravlje
ljudi.
Nekoliko stručnjaka za Danas.hr tijekom dana potvrdilo nam je da
je daleko manje opasno ako su to samo PET boce, dok je
istovremeno veliki problem ako se radi o drugim vrstama plastike
i PVC-u, onda to može biti vrlo opasno i po zdravlje ljudi i po
okoliš.
Već smo ranije objavili razgovor s toksikologom Zdravkom
Lovrićem, nekadašnjim zamjenikom ravnatelja Hrvatskog zavoda za
javno zdravstvo”, koji je rekao da bi bila “sreća u nesreći” da
se u postrojenju nalaze samo PET boce.
“To je polietilen koji se sastoji od ugljika i vodika te onda tu
nema klora i halogenih elementa kao u PVC-u i drugim plastikama.
Njegovi produkti nisu tako opasni i ne mogu se stvarati dioksini
koji bi bili najproblematičniji. Sreća bi to bila u nesreći”,
rekao nam je Lovrić.
Toksikolog Franjo Plavšić kaže da se još ne zna je li
požar u Osijeku ekološka katastrofa, ali bi to mogla biti. “Požar
je stvarno ogroman i to vrlo problematičnih materijala, miješane
plastike, ako tu ima svega i svačega. Problem je što nemamo
dovoljno podataka (o tome čega sve ima u postrojenju opa)”, rekao
je Plavšić.
Tek će se po dobivanju informacija kakvi su sve tamo materijali
bili, moći znati i kolika je opasnost za zdravlje ljudi i
okoliša.
“Akutno opasni su ugljikov dioksid i ugljikov monoksid. Plastika
je energetski jako bogat materijal i tu je velika toplina koja se
razvija. Tu može nastati i fozgen, to je bio bojni otrov u Prvom
svjetskom ratu. On nastaje požarom iz plastike u kojoj je puno
klora”, rekao je Plavšić.
Kaže da se tu može raditi i o dioksinima i furanima. “Može doći i
do akutnog trovanja”, rekao je ovaj toksikolog. Dodaje da
posljedice mogu biti i dugoročne ako se u požaru oslobode
stabilni dioksinski i furanski produkti.
“Oni su problem za budućnost zato što se iz oblaka, koji nosi
vjetar s požarišta, sedimentiraju na tlo”, upozorio je Plavšić.
Nastavio je da tu može biti riječ o karcinogenim, reproduktivno
toksičnim tvarima, ali tek se treba utvrditi.
Moguće je da će zbog požara biti i posljedica za poljoprivredu pa
će se dugoročno ograničiti uzgoj pojedinih kultura.
“Bojim se da neće biti jednostavno. Građanima bih poručio da
slušaju stručnjake iz Osijeka, njihovi dosadašnji savjeti bili su
očekivani i mudri. Ne treba izlaziti na otvoreno, treba zatvarati
prozore i vrata, ne slati djecu u školu”, rekao nam je Plavšić.
Ipak u najvećoj su opasnosti vatrogasci i policajci koji su na
samom požarištu pri čemu su vatrogasci bolje opremljeni. Pitali
smo i na koje eventualne simptome građani trebaju obratiti
pozornost i kada se javiti liječniku. “Da sam na mjestu policajca
i vatrogasaca obavezno bih se javio liječniku. Ali i građani se
trebaju javiti ako imaju problema s disanjem. Mogu se javiti
kašalj, otežano disanje, može čak i nesanica”, rekao je
toksikolog.
Još se ne zna što je točno gorjelo u pogonu koji se primarno bavi
recikliranjem PET ambalaže koja se vraća kroz sustav povratne
naknade. Oni su ujedno i naši najveći oporabitelji na kojem,
doslovno, počiva sustav povrata ambalaže. Doznajemo da je sam
pogon obranjen, gori otpad kraj pogona što znači da sustav otkupa
PET boca ne bi trebao biti ugrožen.
No isto tako, to nije bila jedina plastika u pogonu. Neslužbeno
doznajemo da je Drava International imala dozvole i za druge (pa
i problematične vrste) plastika od koje su pokušavali dobiti novi
proizvod plastičnih ploča, za to su dobili i dozvole te kupili i
strojeve.
Po tome ispada je u pogonu bilo i kolokvijalno rečeno
“problematične” plastike no tek se treba vidjeti je li i koliko
toga gorjelo.