Više od polovine popijenog mlijeka je iz uvoza, a kako i ne bi bilo kad se farme gase jedna za drugom, a broj muznih krava pao na ispod 80 tisuća. Prije 10 godina imali smo više od 13 tisuća proizvođača mlijeka, sad je njihov broj pao ispod 3000
Među najgorim smo zemljama u Europi. Hrvatska ne proizvodi ni
polovinu potrebnih količina mlijeka, pokazuju podaci Eurostata.
Najveći pad u proizvodnji mlijeka lani zabilježen je u našoj
zemlji 5,5 posto. Najveći rast bilježe Austrijanci s 3 posto. S
toga i ne čudi što je mljekarski bazen sve prazniji. U zemlji se
svakog dana, u prosjeku zatvore tri farme. Prije 10 godina imali
smo više od 13 tisuća proizvođača mlijeka, danas je taj broj pao
ispod 3000.
“Nitko više ne vodi brigu o nama, imamo samo inspekciju
koja nas kažnjava. Nemate veterinara, nemate nikoga”,
kaže Zvonko Baršić, vlasnik farme u Dubravici.
Niska otkupna cijena dovela je mnoge pred zid. Sve je više onih
koji dižu ruke od proizvodnje. Zvonko se snašao, pokrenuli su
vlastitu preradu, osnovali mljekarsko-stočarsku zadrugu
“Proizvodi sela” i sami sebi postali otkupljivači. Opstali su
samo rijetki, ali je pitanje do kad. “Svi stočari s kojima sam
pričao ili će smanjiti ili prekinuti proizvodnju. Jednostavno
više ne možete opstati u tom krugu, ne možete dobiti radnu snagu
to je isto veliki problem”, dodaje Zvonko.
Manje proizvođača znači i manje domaćeg mlijeka. Tako je
primjerice 2009. godine otkupljeno rekordnih 675 tisuća tona, dok
je lani otkupljeno svega 405 tisuća tona domaćeg mlijeka, odnosno
270 tisuća tona manje.
“Otkupna cijena mlijeka je premala i država to treba regulirati
ako hoćemo imati da su polja puna krava i da možemo proizvesti za
naše potrebe. Priča da smo mi dio Europe i kako se to događa jer
tako hoće Europa, to su idiotizmi. Ako to može napraviti
Mađarska, Slovenija, Njemačka, Austrija, a mi ne možemo jer
govorimo da nam to kao diktira Europa, a ona nam ništa ne
diktira” ističe za RTL Danas, Darko Pavičević,
upravitelj mljekarsko-stočarske zadruge Proizvodi sela.
U Europi smo najgori. I da hoćemo, ne možemo piti isključivo
domaće mlijeko jer ga nema dovoljno. Proizvodnja je pala na
mizernih 44 posto potrebnih količina. Domaće mljekarstvo
dotaknulo je novo dno, a razloga je mnogo.
“Veća konkurentnost na tržištu, ali i dugi niz godina dampiranje
cijena u trgovačkim lancima, koji su snižavali cijene našim
proizvođačima”, kaže Tajana Radić, voditeljica Odjela za
međunarodne odnose i poljoprivrednu politiku pri Hrvatskoj
poljoprivrednoj komori.
Smanjuje se i broj muznih krava. Prema podacima Državnoga zavoda
za statistiku prije 10 godina imali smo ih 168 tisuća, a na kraju
prošle godine pali smo ispod 80 tisuća, točnije 79.042 grla.
“Tu nema ti ćeš napraviti stečaj, pa predstečaj ili profit imaš
ili nemaš. Ako nemaš profit zatvaraj jer imaš gubitak. Tu nema
filozofije. Ne možeš tu sad čekat bude se nešto dogodilo, ne
bude”, ističe Pavičević. “Čim izgubimo proizvodnju, automatski
cijene i tih uvoznih proizvoda više nemaju konkurenciju na
domaćem tržištu i to je jednostavno sport koji se na tržištu
odvija”, dodaje Radić.
I dok Vlada godinama potiče govedarsku proizvodnju čija se
vrijednost mjeri u milijardama eura, rezultat je očito izostao.
Novi je plan da se proizvodnja mlijeka poveća 50 posto do 2030.
Za male proizvođače, prekasno. “Ostat će neke velike farme koje
su napravljene iz Europskih fondova, a nas malih više neće biti,
kroz nekih par godina” zaključuje vlasnik farme iz Baršić.