Iz HNB-a napominju da unatoč tome što se količina gotovog novca smanjuje, dosadašnja iskustva zemalja koje su uvele euro, pokazuju da se nikada ne zamijeni cjelokupan gotov novac bivše valute.
U Hrvatskoj gotovo pet milijardi kuna još nije zamijenjeno u
eure. Nakon nove godine zamjena će biti moguća samo u jednoj
banci, upozoravaju iz HNB-a.
Otkako je Hrvatska 1. siječnja postala dijelom eurozone,
građani i poslovni subjekti još uvijek drže 4,85 milijardi kuna
(644 milijuna eura) gotovine. Prema podacima Hrvatske središnje
banke (HNB) do kraja listopada vraćeno je 87 posto novčanica i 25
posto kovanog novca u staroj valuti.
Gotov novac kune građani do 31. prosinca 2023. mogu zamijeniti u
bankama, Fini i HP-Hrvatskoj pošti d.d. Od 1. siječnja 2024. oni
prestaju pružati uslugu zamjene valute, a novčanice i kovanice
kune moći će se zamijeniti samo u Hrvatskoj narodnoj banci.
Hrvatska narodna banka će trajno mijenjati novčanice kune,
dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od tri godine od dana
uvođenja eura, odnosno najkasnije do 31. prosinca 2025.
Novčanice i kovanice u kunama mogu se do kraja godine zamijeniti
po fiksnom tečaju od 7,53450 kuna za jedan euro u bankama i
jedinicama Hrvatske financijske agencije (FINA) te u poslovnicama
Hrvatske pošte. Od sljedeće godine zamjena će biti moguća samo u
HNB-u, upozoravaju iz središnje banke. Nema vremenskog
ograničenja za zamjenu novčanica, ali će mijenjati kovanice do
kraja 2025. godine.
Prije uvođenja eura u Hrvatskoj je bilo u optjecaju ukupno 500
milijuna novčanica i tri milijarde kovanica kuna. Od toga je
436,2 milijuna, odn. 87 posto novčanica i 742 milijuna, odn. 25
posto kovanice, piše
Poslovni dnevnik.
Građani i poslovni subjekti najviše su u eure mijenjali novčanice
od 500 i 1000 kuna, a najmanje novčanice od 200 kuna s likom
političara Stjepana Radića.
Iz HNB-a napominju da unatoč tome što se količina gotovog novca
smanjuje, dosadašnja iskustva zemalja koje su uvele euro,
pokazuju da se nikada ne zamijeni cjelokupan gotov novac bivše
valute.