Loše je i što su u Hrvatskoj udruge za zaštitu potrošača u potpunosti zapuštene. Naime, potrošači su, za razliku od proizvođača hrane, u potpunosti isključeni iz kreiranja politika i propisa o hrani, a upravo bi oni mogli biti dobra protuteža između proizvođača i države.
Nedavno je s tržišta povučena Domaća kobasica Ravlić jer je u
sebi imala bakteriju iz roda Salmonella. Riječ je o bakteriji
koja uzrokuje salmonelozu, bolest koja se manifestira kroz
proljev, vrućicu, abdominalne grčeve, a mogući su i teži oblici
ako bakterija iz crijeva uđe u krvotok. Zaraza ovom bakterijom
nije nimalo bezopasna za ljudsko zdravlje, a ipak je, unatoč vrlo
strogom europskom, pa i hrvatskom sustavu kontrole sigurnosti i
kvalitete hrane, završila na tržištu, a potom u hladnjacima i
crijevima potrošača.
Kako je zdravstveno neispravna Domaća kobasica Ravlić završila na
policama trgovina i što je u proizvodnji pošlo po zlu
Poslovni dnevnik pokušao je doznati iz
mesnice Ravlić, no na upit nisu odgovorili. Javnost tako
nije doznala ni koje su količine završile kod potrošača.
No, Domaća kobasice iz mesnice Ravlić tek je jedan od ukupno 69
proizvoda koji su ove godine (do 4. listopada) povučeni s
tržišta. Ukupno je u posljednje tri godine, odgovaraju iz
Državnog inspektorata (DIRH), zbog nesukladnosti i zdravstvene
neispravnosti s polica trgovina u Hrvatskoj povučeno 304
proizvoda. Najviše ih je povučeno 2021. godine, njih 118, i to,
zanimljivo, najčešće onih koji dolaze s tržišta Europske unije
(53 proizvoda).
Općenito se, pokazuju podaci DIRH-a, najčešće povlače proizvodi
porijeklom iz EU-a, zajednice koja svojim propisima, mehanizmima
i alatima svima koji posluju s hranom postavlja najrigoroznija
pravila kontrole na svijetu. Od ukupno povučenih proizvoda tako
je s područja EU-a posljednje tri godine bilo njih 125, iz trećih
zemalja 84, a iz Hrvatske 54. Također, 2021. najčešći razlog
povlačenja hrane bili su pesticidi, a prošle i ove godine
mikroorganizmi (bakterije, virusi, paraziti).
Vrlo česte obavijesti o povlačenju zdravstveno neispravne hrane s
tržišta, koje dolaze putem RASFF sustava brzog uzbunjivanja
potiču na pitanja koliko je sustav kontrole hrane efikasan te
koliko je hrana koju jedemo sigurna i kvalitetna. Prema
odgovorima koje je Poslovnik dnevnik dobio od nadležnih
tijela zaduženih za provođenje i kontrolu sustava sigurnosti
hrane – Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i
Državnog inspektorata – sustav je dobar i jedan od najsigurnijih
na svijetu.
Međutim, Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost i kvalitetu
hrane, smatra da bi trebao i mogao biti bolji.
– Ako nadzor nad proizvodnjom hrane od polja do stola nije
temeljit i stalan, postoji rizik kontaminacije u nekoj od faza
proizvodnje. To rezultira zdravstveno neispravnom hranom koja se
nudi potrošaču, upozorava Katalenić.
Riječ je, napominje, o kompleksnom sustavu koji uključuje brojne
aktere – poljoprivrednike, uzgajivače, prehrambenu industriju,
male proizvođače, transport, skladištenje, trgovinu i potrošače.
Svatko tko dolazi u kontakt s hranom nosi svoju odgovornost i
može biti kritična točka, objašnjava Katalenić.
Ni kvalitetom hrane koju konzumiramo, ističe Katalenić, ne možemo
biti zadovoljni. Kako objašnjava, ne postoji jedinstvena
definicija kvalitete hrane već ona ovisi o onome tko ju
procjenjuje.
– Potrošač kvalitetu hrane definira kao omjer cijene i sastava
hrane koju može kupiti. Proizvođač smatra da je kvalitetna hrane
ona koja je zdravstveno ispravna i koju potrošač kupuje, a koja
mu istovremeno pokriva troškove i donosi zaradu. Nutricionisti
pak smatraju da je kvalitetna hrana ona koja sadrži
visokovrijedne i dobro ukomponirane prehrambene sastojke. Dakle,
ona koja ima manje šećera, manje zasićenih masnoća, a više
kvalitetnih proteina, vlakana… , kaže Katalenić.
Jasno je da je hrana koja se nalazi na tržištu produkt ekonomske,
a ne nutricionističke logike razmišljanja pa, ističe, ne možemo
biti zadovoljni.
– Većina potrošača smatra da je prevarena, glasno protestira i
slaže se da je hrana na tržištu manje vrijedna po sastavu i
vrijednim sirovinama, upozorava ovaj stručnjak. Kada bi se
proizvodila hrana prema nutricionističkim preporukama uz
korištenje visokovrijednih i nutricionistički izbalansiranih
proizvoda, dodaje, bila bi neisplativa za prehrambenu industriju,
ističe Katalenić.
Iako, dakle, nemamo visoku kvalitetu prehrambenih proizvoda, oni
su, kaže Katalenić, a uvjeravaju i iz Državnog inspektorata i
Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, u najvećoj mjeri
zdravstveno ispravni.
U prilog tome govore i podaci DIRH-a. Sanitarna inspekcija, kažu,
prema godišnjem planu napravi ispitivanja mikrobioloških i
kemijski parametara, odnosno monitoring na 1500 do 1700 uzoraka
hrane.
U posljednjih pet godina, od ukupno ispitanih 7821 uzoraka oko
jedan posto ispitanih uzoraka (84) ocijenjeno je nesukladnim,
otkrivaju iz DIRH-a. Takva zdravstveno neispravna hrana, navode,
povučena je iz prodaje, a za utvrđene prekršaje sanitarna je
inspekcija pokrenula prekršajne postupke.
Svijest o sigurnosti hrane sigurno je povećana. Današnjem je
potrošaču iznimno važno da je hrana koju konzumira i kupuje barem
zdravstveno ispravna. No, provjera te ispravnosti i kvalitete
postaje sve teža, a proizvođači sve češće u svoje proizvode
stavljaju jeftinije sastojke bez da to navode na pakiranju.
Katalenić ističe i kako je važno jasnije informiranje potrošača o
povučenim, odnosno zdravstveno neispravnim proizvodima.
Obavijesti koje dolaze putem RASFF sustava, smatra, puko su
zadovoljavanje forme bez pravog sadržaja, ne sadrže
informacije o tome koliko je štetne tvari pronađeno u proizvodu
koji se povlači.
Nema niti informacije što to znači za potrošača koji je već
konzumirao tu hranu i koje posljedice može uzrokovati. Umjesto
toga, svaka ta obavijest, kaže, sadrži informaciju na temelju
kojega je propisa proizvod povučen, a što je za potrošače manje
važna stvar.
“- Ljudi nisu ovce. Njima je potrebna jasna informacija što
određeno povlačenje proizvoda s tržišta znači, kakva je procjena
rizika za njihovo zdravlje te kolika je razina opasnosti.
Obavijesti koje objavljuje Državni inspektorat samo zadovoljavaju
formu bez da itko u cijelom lancu, osim onih koji su je objavili,
ne zna koje rizike nosi povlačenje. To pak stvara određenu
psihozu da je sva hrana koja se nalazi na tržištu zdravstveno
neispravna, a što definitivno nije, upozorava Katalenić.
Usto, napominje, loše je i što su u Hrvatskoj udruge za zaštitu
potrošača u potpunosti zapuštene. Naime, ističe, potrošači su, za
razliku od proizvođača hrane, u potpunosti isključeni iz
kreiranja politika i propisa o hrani, a upravo bi oni mogli biti
dobra protuteža između proizvođača i države.