Bankarska industrija i financijski sektor općenito jedan su od rijetkih sektora u Hrvatskoj u kojemu zaposlenost pada. Od 2016. godine naovamo financijski je sektor izgubio oko šest tisuća radnika te mu je ove jeseni broj zaposlenih pao ispod 41 tisuće.
Od početka godine banke su u Hrvatskoj zatvorile svoje 34
poslovnice pa je njihov broj pao na samo 812. Prije pet godina
bankarska je industrija imala oko tisuću poslovnica, prije deset
godina njih točno 1227, piše u ponedjeljak Večernji
list.
Od tada im se broj ukupno smanjio za trećinu! Globalni je to, a
ne samo hrvatski trend, jer se velika većina poslova s bankama
preselila na internet, a odnedavno i na mobilno bankarstvo.
Nijemci kao veliki poklonici gotovine među rijetkima u Europi
protestiraju protiv ukidanja poslovnica te su i ovih tjedana
pritužbama zasuli tamošnju Deutsche banku jer je najavila da će
do sredine 2026. godine zatvoriti gotovo svaku drugu poslovnicu
Post banke, nasljednice njemačkih pošta. Zatvaranje poslovnica
posebno pogađa stariju populaciju koja radije koristi gotovinu i
nerado plaća putem interneta.
Jedno istraživanje lista The Economist provedeno 2021. godine
pokazalo je da većina visokopozicioniranih bankara vjeruje kako
će model poslovnica biti “mrtav” do 2026., a banke se i ne trude
zaustaviti odumiranje poslovnica zato što im njihovo zatvaranje
smanjuje troškove poslovanja. Manje novca izdvajaju za najam
prostora, niži su im režijski troškovi, a zatvaranje poslovnica
nije prošlo bez negativnog utjecaja na zaposlenost.
Bankarska industrija i financijski sektor općenito jedan su od
rijetkih sektora u Hrvatskoj u kojemu zaposlenost pada. Od 2016.
godine naovamo financijski je sektor izgubio oko šest tisuća
radnika te mu je ove jeseni broj zaposlenih pao ispod 41 tisuće.
Hrvatska se smanjenjem broja poslovnica u potpunosti uklapa u
globalni trend, a Hrvatska narodna banka (HNB) navodi da se s 226
poslovnica na milijun stanovnika nalazimo negdje u sredini
europske ljestvice, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica
Gatarić.