Ako je 0,3 od jednog kratkog pića ujutro popijenog utjecaj na vožnju će biti ipak manji nego da se radi o tome da se uvečer pilo, cijelu noć bilo sa znatno većim koncentracijama i onda je ujutro ostalo 0,3 zbog posljedica noćašnjeg pijenja. To su dvije različite stvari, pojasnio je dr. Zoričić za Net.hr
Bivši ministar obrane Mario Banožić oporavlja se u osječkoj
bolnici od ozljeda zadobivenih
u prometnoj nesreći koju je sam skrivio u subotu
ujutro te u frontalnom sudaru usmrtio vozača
kombija Gorana Šarića. U javnosti su se pojavile informacije
da je u krvi imao, prema 24
sata, 0,29 promila alkohola, a prema Telegramu imao
je 0,21 promil.
Naime, iz 24 sata su izvijestili da je Banožiću u
subotu 11. studenoga, kad je izazvao prometnu nesreću, u 6.45
sati, na Hitnom prijemu vinkovačke bolnice izvađena krv kako bi
mu se odredila krvna grupa te da bi se utvrdilo ima li alkohola u
krvi, u slučaju da počne obilno krvariti ili da mora biti
operiran. Rezultat pretrage pokazao je da je imao 0,29 promila
alkohola u krvi.
No, prema Telegramu, Banožić je u krvi imao 0,21 promil alkohola,
a to su, navode, pokazali rezultati vađenja krvi u vinkovačkoj
bolnici. Uzorak je, po njima, izvađen u 6.47 sati. Također,
njihovi izvori otkrili su da uzorci krvi i urina koji su poslani
u Centar za forenzična istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić”
nisu oni koju su uzeti u Vinkovcima, već u KBC-u Osijek, gdje je
Banožić prebačen nekoliko sati kasnije.
Ti uzorci su, navodno, uzeti sedam sati nakon nesreće te se
dovodi u pitanje vjerodostojnost nalaza, a službena informacija o
rezultatu tih nalaza još se uvijek čeka. Banožiću se stavlja na
teret kazneno djelo izazivanja prometne nesreće sa smrtnim
ishodom iz nehaja. U Kaznenom zakonu, naime, stoji da se slučaj u
kojemu je došlo do izazivanja prometne nesreće sa smrtnim
ishodom, ako ne prelazi 1,5 promila alkohola u krvi, tretira kao
počinjenje nesreće ili krivnja iz nehaja.
Psihijatar, subspecijalist za alkoholizam i druge bolesti
ovisnosti prof. dr. sc. Zoran Zoričić, koji je predsjednik
Hrvatskog društva za ovisnosti pri Hrvatskom liječničkom zboru te
je vodeći stručnjak s područja ovisnosti u Hrvatskoj
pojasnio je za
Net.hr da se u tom slučaju radi o
intoksikaciji blažeg karaktera koja se manifestira u smanjenju
kritičnosti i procijene.
“Kad govorimo o stupnju intoksikacije između 0,2 i 0,3 promila,
trebamo reći da se radi o intoksikaciji blažeg karaktera koju mi
ne tretiramo kao pijano stanje, ali kažemo da je osoba bila pod
blažim utjecajem alkohola koji se najčešće manifestira u
smanjenju kritičnosti i procjene, drugim riječima jedna lagana
euforija koja dovodi do smanjene kritičnosti na način da se ipak
već može tada blago utjecati na problem u procjeni
opasnosti od određenog akta u prometu koji se radi”, rekao
je dr. Zoričić te je pojasnio da se ne radi o pijanstvu.
“Zakonodavac je odredio praktički da ispod 0,5 ne kažnjava, ali
ako se dogodi saobraćajka da je najmanja prisutnost alkohola u
granici se tretira kao intoksikacija. Definitivno se ne radi o
pijanstvu, ne radi se o teškom pijanstvu, ali iz ovoga primjera
svi možemo naučiti da i ove male količine negdje mogu djelovati”,
istaknuo je dr. Zoričić.
“Nije svejedno je li 0,3 imao ujutro ili ga je imao uvečer, jer
ako je 0,3 imao ujutro onda su to vjerojatno ostaci od prethodne
večeri gdje je koncentracija alkohola bila kudikamo veća i tad je
psihofizičko stanje osobe znatno nepovoljnije za vožnju, nego
ukoliko se radilo o tome da je popio ujutro jednu čašicu na
brzinu. Međutim to ne možemo u datom slučaju znati. Ali razlika
je velika jer ako je 0,3 od jedne čašice, od jednog kratkog pića
ujutro popijenog utjecaj na vožnju će biti ipak manji nego da se
radi o tome da se uvečer pilo, cijelu noć bilo sa znatno većim
koncentracijama i onda je ujutro ostalo 0,3 zbog posljedica
noćašnjeg pijenja. To su dvije različite stvari”, dodao je dr.
Zoričić.