Premda stalno čekamo da cijene nekretnina počnu padati - uzalud. Hrvatska je europski rekorder po rastu cijena. I to već devet mjeseci zaredom. Dok su u Njemačkoj recimo stanovi pojeftinili 10 posto, u Hrvatskoj su poskupjeli više od 13 posto
Špica u centru Zagreba, po kišnom vremenu, beziznimno donosi
gužve u prometu i manjak parkinga. Ipak, ako biste voljeli imati
novi stan u ovoj ulici, za njega ćete morati izdvojiti malo
bogatstvo. Nema puno novogradnje u strogom centru, ali uzmemo li
kao primjer zgradu u Medulićevoj ulici, i tko želi u njoj živjeti
za kvadrat će morati izdvojiti tričavih 7000 eura.
Mrak vam može pasti na oči i s južne strane rijeke Save, gdje se
cijene penju u nikad prije dosegnute visine. Odmah uz Muzej
suvremene umjetnosti danas stoje dizalice, sa druge strane ograde
je duboka rupa, na mjestu gdje će niknuti novi veliki kompleks
luksuznih stanova čija će cijena premašivati 5000 eura po
kvadratu.
U usporedbi s time, cijena od 3200 eura po kvadratu u novogradnji
blizu okretišta tramvaja na Remizi djeluje pristupačnije, ali
agenti za nekretnine imaju objašnjenje za sve spomenute goleme
cifre. “Glavni generator rasta je ustvari inflacija i to smo što
tradicionalno skloni ulaganju u nekretnine, tako da je dobar dio
ljudi još uvijek, uslijed svega što događalo u zadnjih godinu i
pol, dvije dana, kupovao nekretnine kao način čuvanja vrijednosti
novca”, kaže agent za nekretnine Boro Vujović.
I tako smo se po zadnjim dostupnim podacima za drugi kvartal
godine, doveli u situaciju da su cijene nekretnina u Hrvatskoj u
odnosu na isti period lani rasle čak 13,7 posto, najviše u
Europskoj uniji. Druga je Bugarska s čak tri posto manjim rastom,
slijede Litva, pa Portugal i Slovenija koja top 5 zatvara s
rastom cijena od 7,4%. S druge strane, cijene su najviše padale u
Njemačkoj, gotovo 10 posto, tu su onda skandinavske zemlje Danska
i Švedska, pa Luksemburg, a onda i Finska, sve sa padom većim od
5 posto. A pad od 1,1% je i na razini cijele Unije.
Sada je vrijeme da cijene i kod nas počnu padati, posebno ako
znamo da i sada postoji razlika između u oglasu traženih i
realiziranih cijena. “Neće toliko pasti prosječan realizirana
cijena, nego će prodavatelji koji su u ovom trenutku, uslijed
svega što slušaju i gledaju, postavili nerealne cijene, morati
korigirati te tražene cijene i svesti ih u neke realne okvire,
budu li htjeli realizirati kupoprodaju”, smatra Vujović.
A postoji i još jedan potencijalni način da se cijene snize. Dok
posvuda niču kompleksi novih stanova, imamo podatke o desecima
tisuća stanova koji zjape prazni. Samo u Zagrebu od 372.000
stambenih jedinica prazno ih je čak 54.000. Kada bi se ti stanovi
stavili u funkciju, to bi se trebalo odraziti i na tržište
nekretnina. Ustanovili su to i u Ministarstvu graditeljstva, gdje
razrađuju strategiju da se ti deseci tisuća stanova, državnih,
gradskih ili privatnih, stave u funkciju, recimo kroz kredite ili
zajmove za uređenje.
“Svašta se u svijetu i Europi primjenjuje, postoje različite
metode, od ovakvih ili onakvih poreza, do motivacijskih zajmova
za uređenje tih nekretnina. To je dvostruka korist – s jedne
strane se uredi nekretnina, netko dobije i odradi posao, a s
druge strane netko dobije povoljniji najam ili povoljnije kupi
stan”, objasnio nam je državni tajnik u Ministarstvu
graditeljstva Željko Uhlir.
Ako ste među onima koji razmišljaju o kvadratima za kupnju,
znajte da je na nekim mjestima luksuz i samo najam. Prema novoj
studiji, želite li živjeti u prijestolnici svijeta, New Yorku,
najam garsonijere od 30 kvadrata ćete plaćati preko tisuću i pol
dolara. Tko je tamo vidio da stan koji ste skupo plaćali, vama
zauvijek i ostane.