Hrvatska po podacima DZS-a ima 600 tisuća nenastanjenih stanova i 231 tisuću vikendica. Ljudi je sve manje, a praznih stanova i kuća sve više
U Hrvatskoj je 2021. bilo gotovo 2,4 milijuna stanova, što
je povećanje od 6,5 posto u odnosu na 2011., no broj
nastanjenih stanova smanjio se za 4,2 posto, dok je za čak 43
posto povećan broj praznih stanova, pokazuju rezultati
posljednjeg Popisa stanovništva, kućanstava i stanova.
Šest i pol postotno povećanje ukupnog broja stanova kojih sada
ima 2,391.944 u odnosu na stanje u Popisu 2011. odrazilo se
i na povećanje glavnih skupina stanova prema načinu njihova
korištenja. Broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje
nastanjene i privremeno nenastanjene, odnosno prazne stanove
porastao je za 6,1 posto na 2,028.725, objavio je u utorak
Državni zavod za statistiku (DZS).
Nastanjenih stanova manje je za 4,2 posto dok se u znatnoj mjeri
za čak 43 posto povećao broj privremeno nenastanjenih
stanova. Hrvatska po podacima DZS-a ima 600 tisuća
nenastanjenih stanova i 231 tisuću vikendica. Kad se podaci o
stanovima povežu s negativnim prirodnim kretanjem stanovništva
vidi se da je ljudi sve manje, a praznih kuća i stanova sve više,
rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih statistika u
DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.
Najviše trosobnih, najveći stanovi u sjevernim
županijama
U privatnom vlasništvu ili suvlasništvu je 86,5 posto stambenih
jedinica. Od ukupno 1.4 milijuna nastanjenih stanova,
najveći broj odnosi se na trosobne stanove (26,3 posto), zatim
četverosobne (26 posto) i dvosobne stanove (21,6
posto). Peterosobni stanovi čine 12,6 posto, jednosobni 7,1
posto, šesterosobni 4,1 posto dok se udio stanova sa sedam, osam
te devet i više soba kreće u rasponu od 0,5 do 1,1 posto.
Prosječna površina nastanjenih stanova u Hrvatskoj iznosi 92
metra četvorna dok je prije 10 godina u Popisu 2011. iznosila 81
metar.
Usporedba po županijama pokazuje da se stanovi s prosječno
najvećom površinom nalaze u sjevernim županijama – Međimurskoj
(prosječno 114 metara četvornih), Zagrebačkoj (110),
Krapinsko-zagorskoj (109), Koprivničko-križevačkoj (107) te
Varaždinskoj (106). Nasuprot tome, županije s prosječno najmanjom
površinom stanova su Ličko-senjska (89 metara četvornih),
Primorsko-goranska (83), Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska
po 82 te Grad Zagreb sa 79 metra četvorna.
Kada se nastanjene stanove promatra prema godini gradnje, podaci
pokazuju da ih je najviše, odnosno 275.000 stanova ili
19,2 posto izgrađeno od 1971. do 1980. Slijedi razdoblje od 1981.
do 1990. u kojem su sagrađena 238.000 stanova ili 16,6
posto nastanjenih stanova. Od 1961. do 1970. sagrađeno je ukupno
229.500 stanova ili 16 posto. Kad se sve zbroji proizlazi da je
od ukupnog broja svih nastanjenih stanova u Hrvatskoj njih 52
posto izgrađeno od 1961. do 1990. godine.
U nastanjenim stanovima u Hrvatskoj živjelo je ukupno 1.4
milijuna kućanstava koja su koristila te stanove prema
različitim osnovama korištenja. Najveći udio od čak 86,5 posto
činila su kućanstva privatnih vlasnika ili suvlasnika, zatim 7,8
posto kućanstava je koristilo stan na temelju srodstva s
vlasnikom ili najmoprimcem stana, dok je 4,4 posto kućanstava
koristilo stan na osnovu slobodno ugovorene najamnine s vlasnikom
stana.
Sa statusom najmoprimca sa zaštićenom najamninom bilo je jedan
posto kućanstava, a 0,3 posto kućanstava koristilo je stan po
ostalim osnovama, podaci su Popisa 2021.