Ovih dana statistika koju ćemo ukratko izložiti u ovom tekstu,
sasvim sigurno neće doći do izražaja, u zraku je duh blagdana i
svi se, takoreći, volimo. Ali začas će sva ta čarolija nestati, i
vratit ćemo se u životne rutine koje nisu tako blage prema nama,
a posebice prema mladima.
Na završnoj konferenciji projekta GPS 1.1. – Generacija
Podrške i destigmatizacije predstavljeni su dugo iščekivani
rezultati istraživanja o specifičnim potrebama mladih u području
mentalnog zdravlja. Podaci su i više zabrinjavajući nego se
očekivalo. Kako su izvijestile glavne istraživačice i autorice
kvantitativnog dijela istraživanja, s Instituta za društvena
istraživanja u Zagrebu, Marita Grubišić-Čabo i Jana Šimon, prema
DASS-21 skali, odnosno skali depresivnosti, anksioznosti i
stresa, više od polovine sudionika mladih Karlovčana koji su
sudjelovali u anketnom upitniku pokazali su povišene ili
izrazito povišene razine u sva tri područja. K tomu, kad su
upitani da ocijene svoje mentalno i fizičko zdravlje ocjenom od 1
do 5 – njih gotovo 32% svoje mentalno zdravlje ocijenilo sa dvije
najniže ocjene (“loše” i “u redu”), pri čemu je oko 9% odabralo
ocjenu “loše”.
Iako uzorak nije znanstveno-istraživački reprezentativan,
istraživanje anketnim upitnikom je okupilo više od 300 ispitanika
od kojih je njih više od 240 srednjoškolske dobi. Ovi podaci vrlo
jasno ukazuju koliko su djeca i mladi danas opterećeni i pod
konstantnim osjećajem unutarnjeg nemira i panike, a ponajviše –
saznajemo od ispitanih stručnjaka – zbog svih svjetskih kriza
kojima smo okruženi već godinama. Od
konstantnih ratova i tenzija u različitim dijelovima svijeta pa i
u našem susjedstvu, prijetećih pandemija, prirodnih katastrofa pa
sve do iznimno stresne svakodnevice, silnih pritisaka kojeg
doživljavaju kod kuće, u školi, na fakultetu ili na poslu te onog
sveopćeg pritiska društva pojačanog uznapredovalim digitalnim
tehnologijama.
Projektom GPS 1.1., udruga za društveni razvoj i neformalno
obrazovanje DrONe, uz Radnu skupinu za promociju mentalnog
zdravlja mladih koju je tim povodom okupila, želi osvijestiti
javnost o ovim alarmantnim podacima te potaknuti raspravu o tome
u javnom prostoru i sa donositeljima odluka ne bi li se javne
politike promijenile u korist mladih te konačno odgovorile na
njihove stvaren potrebe. Mladi naime već godinama ističu kako im
je u gradu odnosno županiji potrebno savjetovalište za mentalno
zdravlje koje će biti potpuno vaninstitucionalizirano, odvojeno
od bolnice ili bilo koje druge institucije u tom smislu –
naprosto, mjesto gdje će moći bez osude i stigme otići s nekim
porazgovarati. To je potvrđeno i u čak tri strateška dokumenta,
od čega dva Gradska programa za mlade Grada Karlovca (15.- 18. i
20.-23.) te Programom za mlade Karlovačke županije 2017. – 2020.
Ipak, od toga još uvijek nema ništa, a stanje mentalnog zdravlja
svake nove generacije pod sve je većim rizikom.
Uz analizu stanja njihova mentalnog zdravlja, istraživanjem je
izrađena i detaljna kvalitativna analiza koju je predvodila
stručna suradnica udruge Tanja Novosel, a koja je obuhvatila
polustrukturirane intervjue sa stručnjacima iz područja mentalnog
zdravlja te fokus grupe s mladim osobama. Tim segmentom
istraživanja potvrđeno je kako mladi vide odgovor na pitanje
njihova mentalnog zdravlja, i što oni smatraju da bi bilo pravo
rješenje na trenutne izazove. Publikacija i svi detalji o
istraživanju dostupni su
putem mrežnih i društvenih stranica udruge DrONe.