Božićnu čestitku uputio je na zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša te istaknuo kako se čini da je "smisao Božića iščeznuo iz ljudskoga srca".
Kršćanski vjernici danas slave rođenje Isusovo. Obilježili su
Badnju večer i tako se pripremili za dolazak Božića. Badnji dan
ili Badnjak, a posebice Badnja večer, bogati su božićnim
običajima.
Kićenjem drvca, spremanjem blagdanske hrane i Misom polnoćkom
katolički su vjernici proslavili rođenje Isusa Krista. To je noć
u kojoj se bdije, a čiji je vrhunac misno slavlje na kojem se
pjevaju božićne pjesme, nakon čega slijedi radosno čestitanje
Božića.
Božićnu čestitku uputio je na zagrebački nadbiskup mons. Dražen
Kutleša te istaknuo kako se čini da je “smisao Božića
iščeznuo iz ljudskoga srca”.
– Od događaja koji obilježava ispunjenje duboke čežnje čovjekova
srca za Božjom blizinom i njegovim spasenjem, ovaj dan rođenja
bogočovjeka Isusa Krista, pretvara se u isprazno slavlje u kojemu
i zaboravljamo što doista slavimo. Ovakvo nam stanje ljudskoga
duha otkriva novo poganstvo koje se možda i neprimjetno uvlači u
naše domove i kojega možda nismo ni svjesni. Ono je obilježeno
nesposobnošću ljudskog duha da poštuje nešto veće od sebe, zatim
nedostatkom osjećaja stida i kajanja kao i strahopoštovanja pred
Bogom koji nam se objavljuje i dariva, rekao je nadbiskup.
Naglasivši kako se gubi osjećaj za sveto, nadbiskup Kutleša dodao
je kako se nameće pitanje “je li vijest o rođenju Spasitelja
uopće više vijest koja bi privukla našu pažnju, a kamoli
probudila radost?”
– Slaviti Božić znači vjerovati Radosnoj vijesti jer je istinita.
Čak i ako nam donese protivljenje, progon i smrt, vjerujemo, jer
ju je povijest potvrdila vjerodostojnije od mnogih stvari koje se
drže povijesnim istinama, poručio je zagrebački nadbiskup.
Nadalje, kazao je kako svaka tvrdnja koja kaže da je “Isus manje
od pravoga čovjeka ili manje od pravoga Boga, manje od Gospodina
ili manje od Spasitelja, svaki nauk koji niječe potrebu kajanja i
klanjanja pred njim, nije Radosna vijest. Radosna vijest
kršćanstva ne umanjuje čovjeka nego mu vraća dostojanstvo djeteta
Božjega.”
Nadbiskup Kutleša poručio je vjernicima kako Bog ne poziva na
blještav i stalno uzbudljiv život, već poziva “da vjerujemo
Spasitelju koji nam je darovan, da se poklonimo Isusu
novorođenome, a zatim nas šalje natrag u našu životnu realnost
kako bismo naučili radovati se njegovu spasenju iz dana u dan i
to spasenje nosili drugima: razvezivati spone jarmene, dijeliti
kruh s gladnima, krov s beskućnicima, zauzimati se za
obespravljene i slabe. Nježnost i bespomoćnost Djeteta u jaslama
trajni je poziv na odricanje od svih oblika nasilja i grubosti,
naprasitosti i bahatosti, jednom riječju: sebičnosti koja ne
prepoznaje da su nam za ispunjen i sretan život potrebni drugi
kao što smo i mi potrebni drugima.”
Na kraju, nadbiskup je pozvao vjernike da se zagledaju u djetešce
u jaslicama i da u njemu prepoznaju svoju malenost pred Bogom.
“Dopustite da zaboravljeni i ugroženi osjećaj stida i kajanja
otvori u vama prostore duše u kojima nećete naći osudu, već
novorođenog Spasitelja. Ne propustimo radost njegova dolaska
dočekujući ga u ispraznom veselju, nego u iskrenom obraćenju srca
i zajedništvu sa svim ljudima dobre volje!”
– Molim da svatko osjeti dodir Krista, Spasitelja, za kojim čezne
ljudsko srce! Neka On u svima nama pobijedi svako zlo i grijeh,
nepravdu i nemir, neka svima ispuni srca mirom i dobrom voljom!,
zaključio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša.