Kako kamata općenito nije bilo, onda su ljudi većinom držali novac na tekućim računima, da im je barem dostupan kad zatreba
Tek nakon što je država izdala narodnu obveznicu, a potom i
trezorske zapise namijenjene građanima, uz kamatnu stopu veću od
tri posto, trgnule su se malo i poslovne banke, pa počele, iako
puževim korakom, povećavati kamatne stope na depozite građana.
Donedavno su tako nominalne kamate bile tek nešto više od nule,
što znači da su, s obzirom na stopu inflacije, realno bile debelo
u minusu, piše Novi list.
Od jeseni su se ipak počele kretati prema jedan, dva, a rjeđe i
do tri posto. Sve to i dalje je relativno nisko, no da nije bilo
ove intervencije sa strane fiskalne vlasti, ne bi učinile ni
toliko.
Likvidnost u sustavu bila je tako visoka da su se mogle
poigravati voljom depozitara do razine da su u jeku inflacije
nudile nulte stope na štednju. Odljev prema državnim papirima
banke su ipak osjetile, nešto se počelo događati, a sada
Ministarstvo financija najavljuje i nova izdanja.
Naravno, riječ je o zaduživanju države, ali onom koje bi svejedno
poduzela, pa je onda bolje da se izdanje preusmjeri prema domaćoj
javnosti, a kamata, ako se već mora platiti, ostavi na ovaj način
“kod kuće”.
Kako je potvrdio ministar financija Marko Primorac, u planu je
izdavanje i novih obveznica, kao i kratkoročnih papira,
trezorskih zapisa, kojima će se dodatno širiti baza ulagača,
uključivanjem građana.
Novi list je pitao Hrvatsku udrugu
banaka boje li se banke države kao konkurencije u daljnjem
privlačenju depozita. Iz HUB-a kažu da je “svaka inicijativa koja
građane aktivno uključuje na financijska tržišta, ojačava tržište
kapitala te istovremeno doprinosi povećanju razine financijske
pismenosti, pozitivna.”
– Izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa već su imala
utjecaj na tržišne kamatne stope, odnosno kamatne stope na
oročene depozite, koje kontinuirano rastu. Banke u Hrvatskoj su
visoko likvidne i stabilne, ali svakako prate stanje na tržištu i
adekvatno reagiraju, tvrdi HUB.
Prema podacima pak Hrvatske narodne banke, od listopada ove
godine kamatne stope u bankama ipak su krenule naviše te je
konačno počela rasti i oročena štednja. Naime, s obzirom na to da
su kamate već godinama na nuli, onda se udio oročene štednje
značajno smanjio, a povećavali su se depoziti na tekućim i žiro
računima.
Kako kamata općenito nije bilo, onda su ljudi većinom držali
novac na tekućim računima, da im je barem dostupan kad zatreba.
Sada dakle udio oročene štednje ipak raste, a s njim i pritisak
na dobit banaka.
Ove će godine zasigurno polučiti enormnu dobit, no već iduće,
predviđa HNB, to im neće u ovoj mjeri poći za rukom. Dakle,
kamate na štednju i dalje su niske, ali ipak više no prije.
HPB super štednja
Treba svakako istaknuti da je prva jesenas, krenula Hrvatska
poštanska banka, inače banka u državnom vlasništvu, kada je putem
svoje super štednje na oročenja na godinu dana ponudila kamatu od
3 posto.
Bio je to okidač za cijelo tržište koji se dobro povezao s
nastojanjima fiskalne politike da povuče iz sustava višak
likvidnosti i smanji pritisak na inflaciju.
Nedavno su se iz HPB-a pohvalili da su tako u samo dva mjeseca
privukli više od milijardu eura novih oročenih depozita, odnosno
30 tisuća sklopljenih ugovora o depozitu.
To je bila bačena rukavica ostalima, koji su nakon državnih
izdanja, te ovog HPB-ovog poteza, također morali s kamatama
krenuti uzlazno. Kako Novi list saznaje, HPB ide dalje, odnosno
od 1. siječnja ponudit će novi štedni proizvod.
– S obzirom na ostvarene sve ciljeve HPB super štednje, u skladu
s očekivanom monetarnom politikom i tržišnim kretanjima u
narednoj godini, a kako bi banka bila u mogućnosti nastaviti
podržavati građane Hrvatske u borbi protiv inflacije, ovaj
proizvod će se zaključno s 1. siječnja 2024. ukinuti iz ponude
depozita banke te se, uz postojeću/važeću ponudu nenamjenskih
oročenih depozita u domaćoj valuti, od 2. siječnja 2024. uvodi
nova HPB super štednja 2, za rokove 6 i 12 mjeseci uz nove visine
kamatnih stopa. Za klijente HPB-a fizičke osobe s redovitim
primanjima na transakcijski račun u banci i klijente fizičke
osobe vlasnike poslovnih subjekata koji posluju preko računa u
banci koji od 2. siječnja 2024. oroče depozite na 6 mjeseci
odobravat će se kamata visine 3 posto godišnje, a za rok od 12
mjeseci kamata 2,30 posto godišnje. Za klijente fizičke osobe bez
redovitih primanja na transakcijski račun u banci i klijente
fizičke osobe vlasnike poslovnih subjekata koji ne posluju preko
računa u banci, na oročenja od 6 mjeseci odobravat će se kamata
visine 2,70 posto godišnje, a za rok od 12 mjeseci kamata 2 posto
godišnje, tumači HPB.
Ponude ostalih banaka
U Privrednoj banci Zagreb kažu da se kamatne stope u depozitnom
poslovanju s građanima kreću ovisno o vrsti štednog proizvoda i
ročnosti, pa tako primjerice za Standard štednju u eurima iznose
1,50 posto na rok od šest mjeseci, 0,80 posto na rok od godinu
dana te 1,70 posto za Premium invest štednju na rok od godinu
dana.
Erste banka je zadnji put kamate na novougovorene depozite
građana povećala 1. studenog, nakon sastanka Vlade i bankara. Te
se nove kamatne stope kreću u rasponu od 1 do 3 posto, a aktivna
štednja nosi i premiju na iznos obračunate kamate u iznosu od 5
posto na štednju u eurima, odnosno 25 posto za druge valute.
Kažu da u posljednje vrijeme bilježe trend blagog povećanja
udjela oročenih depozita. Zagrebačka banka od listopada
primjenjuje nove, uvećane kamatne stope na proizvode oročene
štednje.
Ažurirani su uvjeti, primjenjuju se oročenja od 6 do 48 mjeseci.
Primjerice, tumače u Zabi, klijentima koji se odluče za
ugovaranje 6-mjesečne Favorit oročene štednje sada je dostupna
kamatna stopa od 2,10 posto, godišnje.
U OTP banci kamatne stope iznose 1 posto godišnje na rok od 12
mjeseci i 1,30 posto godišnje na dulje rokove oročenja te su
također mijenjane u listopadu ove godine.