Za dobro rukovodeće radno mjesto trebaju vam dvije stvari - diploma Veleučilišta i članska iskaznica HDZ-a, poslovna budućnost vam je u Karlovačkoj županiji zagarantirana, poručio je Golubić
Izvješće od radu Veleučilišta u prošloj akademskoj godini našlo
se na dnevnom redu sjednice Županijske skupštine prije mjesec
dana i ne radi toga jer je to obveza Veleučilišta, ipak radi se o
državnoj ustanovi, već je to rezultat dobre suradnje s
Karlovačkom županijom, kako je naglasio dekan Ivan
Štedul.
Nakon izlaganja dekana, vijećnik Dubravko Golubić (Možemo!)
istaknuo je nekoliko podataka koja su dostupna u izvješću.
Prije svega statističke podatke u kojima se vidi pad broja
studenata i ukupnog broja studenata u posljednjih 6 – 7 godina, o
kojima je nakon jesenskog roka pisao i KAportal.
– Od osnutka Veleučilišta 1997. godine pa do akademske godine
2016./2017. broj studenata je rastao, te je godine broj studenata
iznosio 2.665 studenata. Od tada pa do danas broj upisanih
studenata se stalno smanjuje i u akademskoj godini 2022./2023.
iznosi 1.441, a to je za 46 posto manje nego u akademskoj godini
2016./2017, istaknuo je Golubić.
– Kada gledamo samo studenate upisane u prvu godinu studija u
akademskoj godini 2016./2017. bilo ih je 936, a u akademskoj
godini 2022./2023. 305 studenata ili samo 32 posto. Važna brojka
je i to da 24,5 posto studenata je iz naše županije, a ostali su
iz ostalih krajeva, poručio je Golubić, pa naglasio kako se
nameće pitanje “zašto na Veleučilištu u Karlovcu dolazi do ovako
velikog pada broja studenata”. Razloga prema Golubiću ima više i
objektivnih ali i subjektivnih.
Od navedenih 1.441 ukupno upisanih studenata u prošloj akademskoj
godini najviše, 530 ih studira zaštitu na radu i sigurnost,
258 strojarstvo, 224 ugostiteljstvo, 157 mehatroniku, 145
lovstvo, 70 poslovno upravljanje i 57 prehrambenu tehnologiju
– Nije li to malo čudno? Karlovac kao regija ima vrlo
razvijenu prehrambenu industriju i na nivou države velike
prehrambene poslovne subjekte. A broj studenata prehrambene
tehnologije je najmanji od svih smjerova. Istovremeno studenata
zaštite na radu i sigurnosti ima najviše, 37 posto. Zar vlasnici
ovih velikih poduzeća ne trebaju kvalificiranu radnu snagu ili je
nešto čudno s brojem studenata zaštite na radu? Zar ima toliko
potrebe za rengerima i zaštitarima prirode kada znamo
da naša Natura Viva ima jedno ili dvoje, komentirao je
Golubić. Smatra da se tu radi o nekim drugim stvarima, a ne o
realnim potrebama gospodarstva županije i države.
“Diploma Veleučilišta i članska iskaznica
HDZ-a…”
– Smatramo da je osim ove neusklađenosti programa obrazovanja sa
stanjem na tržištu rada, najveći problem na Veleučilištu utjecaj
politike na autonomiju Veleučilišta i to kroz dva područja,
nametanje HDZ-ovih kadrova na rukovodeće ljude Veleučilišta,
dekan Veleučilišta član je županijskog odbora HDZ-a, glavni
tajnik Veleučilišta je donedavno pročelnik ureda župana
Karlovačke županije također HDZ-ovac. Kad tome dodate da je bivši
župan, tada član HDZ-a, sada profesor na Veleučilištu vidimo da
se tu radi dominaciji i velikom uplivu HDZ-a, a ne znanosti i
struke, poručio je Golubić ispred stranke Možemo!.
Drugu stvar koju u Možemo! žele naglasiti što “velik
broj rukovodećih ljudi u gradskim i javnim državnim poslovnim
subjektima u Karlovcu i Karlovačkoj županiji ima baš te
lukrativne diplome zaštite na radu i lovstva”.
– Za dobro rukovodeće radno mjesto u ovim subjektima trebaju vam
dvije stvari – diploma Veleučilišta i članska iskaznica HDZ-a,
poslovna budućnost vam je u Karlovačkoj županiji zagarantirana,
poručio je Golubić.
Štedul: Programi su jedinstveni
Dekan Ivan Štedul je uvodno rekao da su neke stvari “dobro
detektirane, a neke nisu baš istinite”.
– Što se tiče usklađenosti studija s potrebama rada, kao što je
nestalo kuhara, konobara, doktora, svega u Republici Hrvatskoj
tako je očito nestalo i nezaposlenih naših studenata na tržištu
rada, kazao je dekan.
Za studij sigurnosti i zaštite na radu koji je izvanredni studij
kaže da je tehničke naravi ali ne smatra da ga upisuje
netko tko samo želi doći do kvalifikacije i diplome jer nije
jednostavan studij, već je vrlo težak.
– Studij zaštite prirode ima ogromnu količinu stručne prakse i
terenske nastave. Nisu samo rengeri, upisuju nam razno razni
ljudi. Studenti koji to završe vrlo često imaju vlastite firme,
dodao je dekan. Zašto se maturanti ne odlučuju primjerice za
studij prehrambene tehnologije, Štedul kaže da ne zna ali da
prate tržište.
– Jedan od stručnih studija prehrambene tehnologije je otvoren
2016. godine na Sveučilištu Sjever. Do te godine mi smo
imali dvadesetak studenata koji su dolazili iz područja
Koprivnice. Sveučilište Sjever nam ih je preuzelo. Ne želim nikog
krivit, ali Sveučilište Sjever ima isto stručni studij kao mi,
nije sveučilišni i nema usmjerenja, lakši je, mi ne želimo
popustiti od onoga što tražimo od studenata. Tražimo razno razne
načine kako privući studente, a neke velike firme poput Heiniken
Hrvatska nas prate jer ni oni nemaju tog kadra, tako da
stipendiraju naše studente ne samo u području prehrambene
tehnologije, već i u području strojarstva i zaštite na radu,
istaknuo je dekan.
Podsjetio je kako je pad broja studenata vidljiv prije 2016.
godine, a razlog je demografija. Ono što planiraju poduzeti je u
narednom periodu otvoriti studije koji su traženi na tržištu, ali
pokušat će se i internacionalizirati i privući strane
studente.
– Mislim da su naši programi stvarno dobro prilagođeni potrebama
na tržištu, neki su vrlo jedinstveni. Ako čak pričamo o
ekonomiju, našem ugostiteljstvu, to je jedan jedinstveni stručni
studij koji je naslonjen na kontinentalni turizam.
Politika i Veleučilište
– Kad pričate o neovisnosti Veleučilišta, ne vidim kako to
dokazujete. Od 90-tak zaposlenika, možda nas je troje ili
četvero članova HDZ-a. Vi dobro znate koji su to. Ostali
nisu.
Štedul je pojasnio kako dekana u prvom koraku izabire Vijeće
Veleučilišta.
– U trenutku u kojem sam se ja kandidirao za dekana, na tom
samom glasovanju je bilo 36 članova od kojih vrlo zanemarivo,
dvoje ili troje HDZ-ovaca. 2018. godine sam postao prodekan
za nastavu, jednoglasno sam izabran na Stručnom vijeću. Kada bi
Upravno vijeće bilo baš donijelo odluku suprotno Vijeću
Veleučilišta onda bismo mogli govoriti o
uplitanju politike, poručio je Štedul.
Glavni tajnik i doktor znanosti
– Kristijan Čujko. Ako znate nešto nepravilno recite mi. Osoba
koja je pokrenula i javila se natječaj radila je na Tehničkom
veleučilištu u Zagrebu kao glavni tajnik. Stručno
povjerenstvo od pet ljudi je prema uhodanim šprancama glasalo i
to je to.
Dekan za Damira Jelića ističe kako se na taj natječaj javio kao
jedini doktor znanosti, najviše bodova je imao i smatra da
iskustva u menagmentu ima više nego dovoljno za predavanje na
stručnom studiju.
– Kada govorite o bivšem županu Damiru Jeliću meni nije jasna
jedna stvar. Ono što meni ne ide u glavu, kako to da u zapadnom
svijetu, u Americi, kad je netko bio dužnosnik, znanstvene i
obrazovne institucije se vrlo često otimaju za takve ljude da im
budu predavači i plaćaju pozamašne svote novaca za to. Ocjene
koje dobiva Damir Jelić od studenata su izvrsne. Nije mi jasno
kakav je to upliv politike u rad Veleučilišta, zaključio je
Štedul.
Inače, prema dostupnim podacima na stranicima Veleučilišta u
Karlovcu, Damir Jelić na prijediplomskom studiju predaje na
kolegijima ekonomika i marketing, poslovno komuniciranje, uvod u
ekonomiju, zatim vodi vježbe iz kolegija društvene inovacije u
turizmu, ekonomika i marketing, osnove ekonomije, poslovno
komuniciranje, uvod u stručni i znanstveni rad, vanjskotrgovinsko
poslovanje te seminar iz kolegija poslovno komuniciranje. Na
diplomskom studij predaje i vodi vježbe na kolegiju poslovna
organizacija.