Najkritičnije će biti u subotu. Bit će snijega, barem pahulja, u većini zemlje. U cijeloj unutrašnjosti očekujemo barem tanji snježni pokrivač.
U Hrvatsku stiže prava zima, minusi, snijeg, oluja i jaki udari
vjetra. Upozorio je na to Državni hidrometeorološki zavod, a
detaljnije o tome što nas čeka prognostičar ispričao nam
je Dorian Ribarić.
Znači, gotovo je ovo proljeće na kojem u kojem smo
uživali, stiže nam zima, snijeg, minusi. Je li to slično nešto
ovome što smo vidjeli u Skandinaviji ili ne?
Dio tog hladnog zraka će napokon, rekli bi mnogi, stići do naših
krajeva. Naime, imali smo iznimno toplo razdoblje za početak
godine. Temperature preko deset stupnjeva iznad prosjeka za
početak siječnja. A sada ustvari dolazi tek jedan ugriz zime, tj.
najnormalnija zima. Zimski period za nas. Bit će hladno, ali ne
ovako ekstremno, kao što je to na samom sjeveru kontinenta.
Za nedjelju i ponedjeljak, ako se ne varam, najavljen je
snijeg. Govorimo li samo o gorju ili o gradovima gdje će pasti,
koliko će ga pasti? Sve nam reci.
Da, bit će više snijega. Bit će snijega, barem pahulja, u većini
zemlje. Znači, u cijeloj unutrašnjosti očekujemo barem tanji
snježni pokrivač. Ne baš u svim gradovima, recimo Zagreb ionako
već tradicionalno će ostati na kojem centimetru ako bude sreće.
Dok se u ostalim područjima iznad 100, 150 i 200 metara nadmorske
visine već očekuju tu neke vrijednosti od 10 do 20 centimetara
visine, najviše kao i uvijek u gorju. Tamo oko Plitvica moglo bi
biti tridesetak centimetara, ali zanimljivo, baš za ovaj prodor
hladnog zraka imat ćemo i pojačan sjeverni vjetar i jaku buru. I
onda to u kombinaciji s dosta snijega. U početku mokrog snijega,
može bit i snježnih nanosa, pa i onih nekih mećava u gorskim
krajevima, pa bi tu negdje lokalno moglo biti i 50 cm snijega.
Ali, to je, eto, samo neki manji lokaliteti.
Ono što me zanima je li u Dalmaciji također moguć snijeg?
Vidjela sam prognozu tog norveškog metroa servisa koji pišu da je
moguć snijeg u Šibeniku, moguće i u Sinju. Je li stvarno
tako?
Popularni Norvežani koji koriste britanski model a on se koristi
i u cijeloj Europi. Taj model koristi i naš Državni
hidrometeorološki zavod. Da, moguće je da koja snježna pahulja
stigne čak i do same obale, tj. baš od Šibenika malo sjevernije,
to je izglednije. Nešto se očekuje u Dalmatinskoj zagori. Ne
očekuje se zadržavanje na tlu, dok recimo, uz samu obalu u nekom
podvelebitskom primorju bit će tu orkanske bure, stvarno jake
bure, koja bi mogla onda nositi te snježne pahulje, pa se tu
možda uhvati koji centimetar.
Moguće je, ako sam dobro shvatila, i pijavice na moru.
Moguće su i one poplavljene rive koje smo gledali prije dva
mjeseca.
Da uz te nepovoljne prilike ustvari počinjemo cijelu ovu promjenu
vremena. Dakle, to je ono s čime počinje vikend. Najkritičnije će
biti u subotu. Tu promjenu ustvari ne donosi taj prodor hladnog
zraka sa sjevera, nego sredozemna ciklona. Dakle, jedna prava
zimska situacija. Ciklona, prilično duboka iz Tirenskog mora
ulazi na Jadran i onda s tim središtem niskog tlaka se stvara
tzv. ciklona la plima. Dodajmo tome i jugo koje će biti jako,
olujno. Ono će naguravati more u naš Jadran bit će i lokalno
obilne kiše duž obale. I onda sve te rive koje će biti otvorene
prema jugu bi mogle poplaviti.
Svi se sad zapravo veselimo snijegu jer ga zapravo ove
zime još nije bilo kako treba. Je li to subjektivni dojam ili je
snjega stvarno sve manje?
Pa snijega je stvarno sve manje. Pogotovo u nizinama, čak i u
nekim višim područjima. Imamo taj nekakav signal, tj. imamo trend
sve manje snijega. Zanimljivo je da u Alpama, u nižim Alpama do
1500 metara nadmorske visine, povijesno gledano, svakih deset
godina imamo osam posto manje snijega i to u količini i u broju
snježnih dana. Dok recimo, za one skijaše i skijašku sezonu je
bitno da recimo iznad 2000 metara su te količine ostale i
prilično su slične onim povijesnim količinama, ali su se smanjili
malo ti snježni dani. Ali to govorimo o par postotaka.
Sad smo imali ovo zapravo proljeće u prosincu i za Božić
je bilo toplo i za Novu godinu je bilo toplo. oko 15 stupnjeva.
Je li to isto samo dojam ili su se promijenila ta godišnja doba?
Kao da nema više godišnjih doba i kao da zima zapravo dolazi sve
kasnije. Najhladnije bude onda u veljači, a ne zapravo sad u ovim
mjesecima.
Pa ustvari, nama se promijenila klima. Mi u zadnjih 30 godina
imamo tu jednu novu klimu na koju se još uvijek navikavamo, a
zadnjih dvadesetak godina i ta klima pokazuje trendove promjene.
Dakle, već imamo taj nagli porast temperature. Sve nam je
toplije. To je primjer Gospića, gdje vidimo da nema više one
ekstremne hladnoće. Dakle, siječanj je nama i dalje najhladniji
mjesec u godini. Ali, recimo, u ranim 2000-ima, ona famozna zima
2003. recimo, imali smo minuse ispod minus 20, 25, dok zadnjih
desetak godina tu smo uvijek negdje oko minus 10. Dakle, to je
velika razlika od čak desetak stupnjeva.To je, recimo, ono da
izostaje ta neka ekstremna hladnoća, dok s druge strane imamo
ekstremnu toplinu koja je sve češća. Ono što se nekako vidi u
podacima je da imamo u rujnu nekako produženo razdoblje topline.
To malo odgađa taj kraj ljeta i imamo studeni koji je ustvari sve
češće bez studeni. Dakle, tu imamo taj nekakav odmak, proljetni
studeni i imamo, naravno, ove božićne južine koje nam nikako ne
odgovaraju.