A Srbi koji su zbog zločina tužili državu u građanskim parnicama - neće platiti troškove spora. Vladina je to odluka, koja je u prvom dijelu mnoge šokirala, ali i jedna od rijetkih koju podupire predsjednik Milanović
Ispravljanje višegodišnje nepravde ili izjednačavanje žrtve i
počinitelja?
Po načinu kako je Vlada, praktički bez rasprave, na posljednjoj
sjednici u 2023. godini kao posljednju na dnevnom redu donijela
Odluku o otpisu tražbina troškova parničnog postupka dosuđenih
RH, tražbina s naslova naknade štete i drugih tražbina,
nedvojbeno je da je riječ o osjetljivom političkom pitanju.
“Imali smo određenu inicijativu Ministarstva hrvatskih
branitelja. Riječ je o osuđenima za ratne zločine koji su mahom
izdržali svoju kaznu i nalaze se u teškoj socioekonomskoj
situaciji gdje je upitno može li se taj regres naplatiti,”
pojasnio je Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave koji
je opovrgnuo da država time staje iza osuđenih ratnih zločinaca.
Dodao je kako ta odluka automatski ne znači otpis svima, i to
čitavog iznosa.
“Mi stvaramo preduvjete kroz formiranje Povjerenstva u kojem će
biti predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva
hrvatskih branitelja, Ministarstva financija i DORH-a da se, i
kroz kriterije koje će to Povjerenstvo utvrditi, o tome raspravi
i donese odluka,” naveo je Malenica.
Jedan od najpoznatijih slučajeva koji će biti obuhvaćen Vladinom
odlukom je onaj Mihajla Hrastova, bivšeg pripadnika
Specijalne jedinice policije, koji je 1991. godine na Koranskom
mostu u Karlovcu ubio 13 zarobljenih rezervista JNA, a dvojicu
ranio. Prema dostupnim podacima, Republika Hrvatska je njegovim
žrtvama dosad isplatila više od milijun i pol eura odštete.
Hrastovu je na naplatu došlo više od 350 tisuća eura zbog čega
je, prema vlastitu priznanju, godinama pod ovrhom.
Vladina odluka obuhvaća i civilne žrtve rata. Documenta – centar
za suočavanje s prošlošću zna za više od stotinu sporova u kojima
je tužena država, a obitelji, kažu, nisu doživjele pravdu.
“Najbliža rodbina ubijenih i nestalih ne-Hrvata, tužeći RH, došla
je u poziciju da plaća parnične troškove. Ima još uvijek puno
ljudi koji su do donošenja ove odluke Vlade RH živjeli pod
prijetnjom naplate tih troškova, a neki su ih, zapravo, iz svojih
skromnih penzija morali platiti i tada je država žrtvama ratnih
zločina oduzimala hladno trećinu njihove skromne penzije kako bi
se troškovi naplatili,” kaže Vesna Teršelič, voditeljica
Documente. Dodaje da Vladinu odluku u jednom dijelu mogu
pozdraviti, a u drugom s čuđenjem prate kako se u istoj odluci
našao dio koji se tiče žrtava ratnih zločina i osuđenih
počinitelja.
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava koji je
prvi skrenuo pažnju na Vladinu odluku, misleći kako će ona
obuhvatiti samo tužbe protiv Hrvatske, smatra da se njome neće
ispraviti višegodišnje nepravde.
“Za 401 dijete koje je stradalo u Domovinskom ratu nitko ne plaća
ništa jer su akteri nedostupni i država je tu nemoćna. Apsolutno
mi je nevjerojatno da osuđenici za ratne zločine plaćaju kaznu, a
svi drugi ništa. Ako agresori na ovu državu ne plaćaju svoju
cijenu, onda je ne moraju plaćati ni branitelji,” kazao je
Penava.
Inače, potaknut slučajem Hrastov sličnu je odluku poput Vladine
prije dvije i pol godine zagovarao i predsjednik Zoran Milanović.
U Vladi procjenjuju da će im za isplatu povrata novca onima koji
plaćaju obeštećenje žrtvama biti dovoljno 700 tisuća eura, a
zahtjeve će primati u idućih godinu dana.