Stav kako se 'studiranje isplati' potvrđuju i brojke pa tako osobe s visokom stručnom spremom imaju 15 posto višu plaću od prosječne (1.315 eura) i čak 35 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 975 eura
Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2023. godini prosječna mjesečna neto plaća s uključenim dodacima na plaću u Hrvatskoj je iznosila 1139 eura, što je čak 14 posto više nego prethodne godine. Samo za usporedbu plaće u 2022. su u odnosu na 2021. rasle tek 5 posto.
Medijan plaće je nešto niži i iznosi 1.028 eura, što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošlu godinu medijalna plaća narasla je 11 posto. U 2023. godini razlika prosjeka i medijana se povećala.
Trećina građana nalazi se u rangovima plaća s rasponima od 751 do 1.000 eura (34 posto) te 1.001 do 1.500 eura (35 posto). Raste broj radnika čija plaća prelazi 2 tisuće eura, a smanjuje se broj onih s mjesečnim primanjima nižim od 750 eura.
Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u 2023. godini bile u prosjeku 115% više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (59 posto više od prosjeka te informacijskih tehnologija (+36 posto).
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-37 posto), tekstilni radnici (-38 posto) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (-29 posto).
Gledano prema zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske
pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću imaju cloud
inženjeri, piloti i IT arhitekti.
Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su krojači (s prosječnom
mjesečnom plaćom od 622 eura), šivači (672 eura) te spremačice
(677 eura).
Najbolje plaćaju velike privatne tvrtke u stranom vlasništvu
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 7 posto više od prosjeka te iznose 1.222 eura. S druge strane, primanja zaposlenika privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 4 posto niža od prosjeka (1.092 eura), prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 1.088 eura (-5 posto u odnosu na prosjek), a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 1.039 eura (9 posto manje od prosjeka).
U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle u tvrtkama u državnom vlasništvu (+16 posto), dok su najmanje rasle javnoj i lokalnoj samoupravi (+12 posto) te privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu (+13 posto).
Također, provjerili smo postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade.
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaće se, u prosjeku, kreću oko 991 eura (-13 posto u odnosu na prosjek), u kompanijama koje broje do 19 zaposlenika plaća je 3 posto niža od prosjeka (1.108 eura), dok je najviša prosječna plaća zabilježena u velikim tvrtkama s više od tisuću radnika (1.174 eura, odnosno 3 posto više od prosjeka).
U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle u tvrtkama s najnižim plaćama, dakle u najmanjima (do 19 zaposlenika) – u prosjeku 15 posto, dok je u velikim tvrtkama u odnosu na prošlu godinu plaća rasla za 12 posto.
Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu
Najniže plaće pronalazimo u Virovitičko-podravskoj (-19 posto) i Vukovarsko-srijemskoj (-19 posto) županiji.
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (10 posto iznad prosjeka) te iznosi 1.256 eura (medijan 1.133 eura).
Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću
Očekivano, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Pa tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 52 posto višu plaću od prosječne.
Stav kako se ‘studiranje isplati’ potvrđuju i brojke pa tako osobe s visokom stručnom spremom imaju 15 posto višu plaću od prosječne (1.315 eura) i čak 35 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 975 eura.
U odnosu na prethodnu godinu plaća je najviše rasla zaposlenicima s najnižim primanjima pa je tako onima sa završenom osnovnom školom plaća u odnosu na 2022. godinu narasla za 19 posto, dok je onima sa završenom srednjom školom plaća narasla za 15 posto. Plaća je najmanje rasla zaposlenicima s najvišim primanjima i završenim postdiplomskim i to svega 6 posto.
Također, istraživanje je potvrdilo kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju najmanje, 935 eura (18 posto manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1024 eura (-10 posto). Do prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo natprosječno zarađivati te prosječna plaća onih koji iza sebe imaju deset godina radnog staža iznosi 1257 eura što je 10 posto više od prosjeka.
Plaće u drugim zemljama Europe
Samo za usporedbu pogledali smo i plaće u drugim europskim zemljama. Slično kao što su plaće u Hrvatskoj najviše rasle onima s najnižim primanjima, na razini Europe plaće radnika su najviše rasle u najsiromašnijim zemljama.
Dok su na jugu rasle oko 13 posto, u Njemačkoj je primjerice prosječna plaća pala u odnosu na prošlu godinu, Austrija i Češka bilježe lagani rast, a Irska stagnaciju.