ZONA PRIVATNOSTI

Novi sustav nadzora na cestama: Policijske kamere snimat će i unutrašnjost automobila. Smiju li se uopće takve kamere postaviti?

Ilustracija/Pixsell

Na vagi između sigurnosti drugih sudionika u prometu, njihova života i privatnosti nekoga tko upravlja automobilom ili kamionom ili nekim drugim zatvorenim motornim vozilom, apsolutno prevaže prvo navedeno

Hrvatska policija ove godine na prometnice postavlja novi sustav
nadzora i upravljanja prometom – Crocodile 2 Croatia (Cro 2 Cro),
pisao je nedavno Jutarnji
list
.

Sustav je dio projekta Crocodile, koji je pokrenut na europskoj
razini, a uvođenjem će se osigurati koordinirano upravljanje i
vođenje prometa i time Hrvatska postaje dio integriranog ITS-a
(Inteligentni transportni sustavi) na europskim cestovnim
pravcima.

Većina kamera postavit će se u prvoj polovici 2024. godine, a
osim brzine, kamere će snimati one koji ne koriste sigurnosni
pojas, koriste mobitel tijekom vožnje, kao i motoriste koji
skrivaju registarske pločice.

Pravni stručnjaci odmah po najavama počeli su problematizirati
koliko je zadiranje kamerama u unutrašnjost vozila zadiranje u
zonu privatnosti i narušavanje temeljnih ljudskih prava. Smiju li
se uopće takve kamere postaviti?

Ustavni stručnjak Mato Palić u razgovoru za
Net.hr
ističe da snimanje unutrašnjosti
kamerama nije ustavnopravno sporno. “Nije kršenje. Na vagi, da
tako kažem, između te privatnosti koja je spomenuta i sigurnosti
u prometu, odnosno prava i sloboda drugih ljudi, ovo drugo je
važnije. Nije sporno da nešto na toj vagi prevagne u odnosu na
nešto drugo”, pojašnjava nam ovaj stručnjak za tumačenje Ustava.

“Ako govorimo o privatnosti u ovom dijelu koristi li se netko
mobilnim uređajem za vrijeme vožnje na način na koji je to
zabranjeno, recimo da drži slušalicu u ruci, a tako se ne smije
koristiti, sigurnost drugih sudionika u prometu, neovisno jesu li
u vozilima ili su pješaci ili nešto drugo, je važnija vrijednost
od privatnosti koja može biti ograničena uporabom uređaja koji su
tehnički ili tehnološki takvi da više podataka mogu prikupiti
kada se koriste, osim onog osnovnog, a to je brzina”, dodaje.

Ista je stvar i s utvrđivanjem je li netko vezan sigurnosnim
pojasom. “To je jednostavno prekršaj, a korištenje tehničkih
uređaja je po zakonu o sigurnosti prometa na cestama i drugim
propisima potpuno legalan i dopušten način utvrđivanja činjenica.
On je, ako ćemo iskreno, i objektivniji nego što bi bilo
neposredno opažanje policijskog službenika, jeste li ili niste
koristili mobitel. I on je naknadno provjerljiv, a vi ne možete
provjeriti je li policajac nešto vidio”, kaže Palić.

Na vagi između sigurnosti drugih sudionika u prometu, njihova
života i privatnosti nekoga tko upravlja automobilom ili kamionom
ili nekim drugim zatvorenim motornim vozilom, apsolutno prevaže
prvo navedeno.

“Postoji legitiman cilj, postoji zakonsko ovlaštenje i to je
proporcionalno. Nije pretjerano”, kaže Palić, dodajući da je
jedina razlika do sada bilo što naša policija nije imala takve
vrste kamera, a koristila je kamere da u trenutku kada netko
prođe brzinom koja je iznad one koja je podešena na kameri, okine
snimku da se može utvrditi registarska oznaka kako bi policija
dalje mogla postupati.

“Ovo su očito neki sofisticiraniji uređaji koji daju više
detalja”, rekao je Mato Palić u razgovoru za
Net.hr
.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest