Dobivaju se lako i jednostavno. I ono najvažnije – nema jamstava. Takvih smo kredita podignuli 700 milijuna eura više u odnosu na isti mjesec godinu prije
Bankama smo dužni više od 36 milijardi eura. Svako treće
kućanstvo u zemlji ima neki kredit, a sve više građana uzima one
najskuplje – gotovinske.
“Kako drugačije da ljudi opreme stan, nego da dignu gotovinski
kredit jer naše plaće nisu dovoljne da se toliko uštedimo za
opremu stana. Jedino mi je apsurdno kada ljudi dižu kredite za
odlazak na godišnji”, komentira Marina Matoković iz
Zagreba.
Gotovinski krediti, koje banke nude kao univerzalni lijek, često
se uzimaju za sve i svašta – pa i u situacijama kada stambeni
kredit nije dovoljan za kupnju željenog stana.
“Događa se da dolazi realna procjena, a da je kupoprodajna cijena
napuhana i onda klijenti nemaju dovoljno pokrivenosti hipotekom
da podignu toliki iznos kredita”, ističe direktorica portala Moj
bankar Ivona Mijatović Duatović.
Dobivaju se lako i jednostavno. I ono najvažnije – nema jamstava.
Takvih smo kredita podignuli 700 milijuna eura više u odnosu na
isti mjesec godinu prije. Rast je to od gotovo 10 posto.
“Često čujem ‘pa zato i radim, pa valjda si i ja mogu priuštiti
nešto više, nešto bolje, za to sam se i mučio’ i to je
razumljivo. No, to je emocionalna odluka. Treba se čuvati emocija
da ne prevladaju razum i ne dovedu nas u probleme”, napominje za
RTL Danas financijski stručnjak Zoran Balija.
Prije 10-ak godina, maksimalno koliko smo se mogli nenamjenski
zadužiti bilo je oko 20 tisuća eura, a danas je to oko 40 tisuća.
Dobra je stvar, što ovi današnji, uglavnom dolaze s fiksnom
kamatnom stopom.
“I u slučajevima da ona nije fiksna, Hrvatska narodna banka je
ograničila visinu efektivne kamatne stope, do kojeg ranga ona
može ići, tako da ovdje ne postoje više toliki rizici za klijente
koji su podizali kredite”, kaže Mijatović Duatović.
Rast potražnje HNB vidi u rastu plaća i zaposlenosti, kao i
potrošačkog optimizma.
“Mi sad mislimo da će nam ekonomska situacija biti ovakva kakva
je sad ili će nam biti bolja, međutim to ne mora biti tako. U tom
smislu, povećanje zaduživanja je opasno jer vi odgađate nešto za
budućnost koja je neizvjesna”, ističe profesor na Odsjeku za
psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Zoran Galić.
Zato treba biti oprezan jer koliko god podizanje kredita može
olakšati, toliko može i otežati život.