Nije tajna da je Hrvatska samo tranzitna zemlja. No, jesmo li baš svima samo zemlja koju moraju prijeći, pazeći pritom da ih policija ne uhvati, ili smo nekima ipak novi dom, ili barem privremeno mjesto gdje će se skloniti?
Europa će se ove izborne godine morati suočiti s jednom vrlo
važnom temom – migracijama. Otkako smo 1. siječnja 2023. godine
postali dio Schengenskog prostora, Hrvatska je postala zemlja
koja, uvjetno rečeno, “brani granice EU-a” od ilegalnih ulazaka i
prelazaka, piše Net.hr.
Sve češće u medijima slušamo i o hvatanju krijumčara migranata, a
koji u zadnje vrijeme nerijetko bježe pred policijom, a što
rezultira opasnim potjerama po cestama diljem Hrvatske.
Možda najteža situacija je na granici s Bosnom i Hecegovinom, a
baš od tamo nedavno je izvještavao RTL Danas koji je razgovarao s
načelnikom Općine Vojnić Nebojšom Andrićem.
“Ono što me zabrinjava su te policijske potjere koje svjedočimo
svakodnevno u Karlovačkoj županiji, gdje krijumčari bježe i koji
ne prezaju ni od toga, idu na policiju, a pogotovo ne na druge
sudionike u prometu. Plašim se da će takvih stvari biti još i
više”, rekao je, dodavši kako sve to po njemu nema smisla.
“Policija, kada uhvati migrante, njima je samo bolje jer policija
dalje vodi skrb o njima, oni ih samo registriraju i onda im
osiguraju prijevoz do prihvatnih centara. Daju im papire s kojima
oni mogu jednostavno otići dalje u zemlje Europske unije”, kazao
je. Dodao je a su u proteklih četiri – pet godina stotine i
tisuće migranata podnijele zahtjev u Hrvatskoj, međutim u
prihvatnim kampovima u kojima trebaju biti, njih je možda par
stotina.
Nije tajna da je Hrvatska samo tranzitna zemlja. No, jesmo li baš
svima samo zemlja koju moraju prijeći, pazeći pritom da ih
policija ne uhvati, ili smo nekima ipak novi dom, ili barem
privremeno mjesto gdje će se skloniti? Koliko uopće ljudi traži
azil u Hrvatskoj?
Odobreno 45 međunarodnih zaštita
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, a koje su nam na
naš upit dostavili, u 2023. godini ukupno je izraženo
68.114 namjera za međunarodnu zaštitu.
“Od te brojke, samo 1.783 osobe (2% od broja
izraženih namjera) su podnijele zahtjev za međunarodnu
zaštitu, a čime započinje postupak odobrenja
međunarodne zaštite”, kazali su nam iz MUP-a.
Više pročitajte ovdje…