Brojke kažu da je 3,5 % automobila provjerenih na carVerticalu u Hrvatskoj imalo vraćenu kilometražu
Jedna od nepoštenih, ali vrlo učestalih praksa na tržištu
rabljenih automobila je vraćanje kilometraže, što dovodi do
financijskih gubitaka i za prevarene kupce i za državu. Tvrtka za
obradu podataka o automobilima carVertical provela je istraživanje u 22
države u Europi i SAD-u kako bi se vidjelo kako lokalne vlasti
tretiraju prevare s kilometražom i kakvi se zakoni provode.
Prakse prema prevarama s brojačem kilometara značajno se
razlikuju ovisno o državi: od nepostojanja ikakvih kazni do
najveće kazne od 300 000 eura u Francuskoj, ali i do zatvorskih
kazni u Hrvatskoj.
Hrvatski zakon vraćanju kilometraže tretira kao kazneno
djelo prevare. Počinitelji mogu dobiti kaznu zatvora od šest
mjeseci do pet godina, dok je za ostvarivanje značajnih prihoda
od vraćanja kilometraže moguće dobiti kaznu od jedne do osam
godina zatvora, što je i najveća moguća zatvorska kazna u svim
ispitanim državama.
U Srbiji također ne postoji poseban zakon koji se izravno odnosi
na vraćanje kilometraže. Međutim, Kazneni zakon uključuje kazneno
djelo prevare koje se jasno odnosi na ovu vrstu djela. Ako netko
uspije prevariti kupca oko vrijednosti vozila, smatraju se
krivima i bit će kažnjeni, bilo novčanim kaznama ili mogućim
kaznama zatvora. U zatvoru se može završiti i u Mađarskoj, gdje
prevarantima prijeti kazna zatvora do jedne godine.
Maksimalne kazne nitko ne dobije
Brojke kažu da je 3,5 % automobila provjerenih na carVerticalu u
Hrvatskoj imalo vraćenu kilometražu. U Srbiji je taj postotak 5,3
%, a u Mađarskoj 6,1 %.
“Iznimno je važno stvoriti dobru zakonodavnu praksu. Pravni
organi vjerojatno će smanjiti stopu prevara u slučaju uspješnog
presedana, što je od ključnog značaja za tržište rabljenih
automobila. Dobar presedan upravo je ono što svakoj državi treba
kada se radi o ovakvim problemima s transparentnošću tržišta
rabljenih automobila”, kaže Matas Buzelis, voditelj komunikacija
i stručnjak za automobile u carVerticalu.
U većini ispitanih zemalja primjenjuju se novčane, pa čak i
zatvorske kazne za prevare s kilometražom, ali ne shvaćaju sve
države ovaj zločin ozbiljno. U Poljskoj, prevaranti mogu dobiti
kaznu zatvora do pet godina, u Češkoj, Litvi i Francuskoj dvije
godine, Španjolskoj 3,5 godine, Italiji tri godine, a u Njemačkoj
jednu godinu.
Međutim, to su maksimalne kazne koje obično nitko ne dobije jer
se češće primjenjuju novčane kazne. Pooštravanje zakona neće
nužno dovesti do manje slučajeva prevare jer je vraćanje
kilometraže i regionalni problem: vraćanje kilometraže češće je u
istočnoj nego u zapadnoj Europi zbog nižih prihoda i velikog
broja uvezenih automobila.
Na primjer, u Latviji su kazne za povećanje ili smanjenje
kilometraže na brojaču kilometara samo 100 eura za fizičke osobe
i 1000 eura za pravne osobe, a ta je zemlja i “kontinentalni
prvak” u vraćanju kilometraže. U toj zemlji čak 12,9 % svih
automobila provjerenih na carVerticalu imalo je namještenu
kilometražu, a čini se da od 2020. godine niti jedna osoba zbog
toga nije bila procesuirana.