Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), koja okuplja ravnatelje javnozdravstvenih ustanova, upozorava da su predložene izmjene neprihvatljive
Ravnatelji bolnica i domova zdravlja protive se predloženim
promjenama specijalizacija i upozoravaju da će to nepovratno
naštetiti javnom zdravstvenom sustavu,
dok mladi liječnici ukidanje tzv. robovlasničkih
ugovora pozdravljaju kao rezultat svoje desetogodišnje
borbe.
Promjene u specijalizacijama doktora medicine predložene
su izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, o kojima je
upravo završeno javno savjetovanje. Na temelju
predloženog, liječnici će biti oslobođeni plaćanja
dosadašnjih penala u slučaju da, prije isteka
ugovora, otiđu iz bolnice koja ih je poslala na
specijalizaciju. Ubuduće moći će otići raditi kamo
žele, uz plaćeni trošak edukacije od najviše 7000
eura.
Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), koja okuplja ravnatelje
javnozdravstvenih ustanova, upozorava da su predložene izmjene
neprihvatljive i nepopravljive te inzistiraju na tome da se za
specijalističko usavršavanje pronađe drugo, cjelovitio rješenje.
Dijelovi zemlje mogli bi ostati bez dostupne zdravstvene zaštite,
upozorava u razgovoru za Hinu direktor UPUZ-a Dražen
Jurković, a povodom završenog eSavjetovanja o
zakonskim izmjenama, po kojima bi u roku od šest mjeseci
bolnice i domovi zdravlja trebali ponuditi
nove ugovore specijalizantima i specijalistima te
ih osloboditi potpisanih obaveza.
U UPUZ-u smatraju da će ovaj potez neminovno dovesti do
još masovnijeg egzodusa liječnika iz manje atraktivnih
dijelova zemlje u velike gradove i velike bolnice, odnosno
privatni sektor i inozemstvo.
Primjerice, u Zagrebu je danas 719 liječnika na 100.000
stanovnika, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 425, u
Primorsko-goranskoj 497, a u Osječko-baranjskoj 433. S druge
strane, u Virovitičko-podravskoj županiji svega je 274
liječnika na 100.000 stanovnika, u Ličko-senjskoj županiji
239, a u Požeško-slavonskoj 380.
Država treba osigurati privlačenje kadrova u manje atraktivne
sredine
“Predložene izmjene apsolutno su neprihvatljive. Budu li
usvojene u ovom obliku, dovest će do smanjenja kvalitete,
dostupnosti i kontinuiranosti zdravstvene zaštite za građane,
osobito u javnom zdravstvenom sustavu, koji je i mora ostati
temelj cjelokupnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj”, upozorava
UPUZ.
Ovakav je prijedlog, kažu, vjerojatno prekopiran iz susjedne
Slovenije “u kojoj se pokazao kao iznimno loš za slovenski
zdravstveni sustav te ga već sada mijenjaju”.
Predlažu da se uvedu cjelovite promjene te da država preuzme
odgovornost na način da se
uvede centralno raspisivanje specijalizacija i
njihovo centralno financiranje, koje bi snosila država.
“Ako se rade ovakve izmjene Zakona, najbolje rješenje jest da
država/Ministarstvo zdravstva raspisuje natječaje, financira
specijalizacije te osigura mehanizme privlačenja i zadržavanje
kadrova u javnozdravstvenome sustavu. Na taj način bi se
osigurala kadrovska redistribucija zdravstvenih potreba u svim
ustanovama u Hrvatskoj”, kaže direktor UPUZ-a.
U suprotnom, postoji opasnost da javne zdravstvene ustanove
postanu izvor gotovih specijalista, što će značajno narušiti
mogućnost zadržavanja kvalificiranog kadra.
U slučaju raskida ugovora, trebalo je zadržati minimalnu naknadu
od 33.000 eura
U UPUZ-u upozoravaju i na ozbiljnu financijsku štetu za
zdravstvene ustanove.
Navode da ukupan trošak specijalizacije po liječniku i
njegova bruto plaća iznose do 200.000 eura, a prema
predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj
zaštiti, liječnik-specijalist morat
će vratiti zdravstvenoj ustanovi manje od
7000 eura.
U UPUZ-u opovrgavaju tvrdnje mladih liječnika da
su specijalizanti, u slučaju prijevremenog raskida
ugovora, do sada snosili troškove od 100 i više tisuća
eura. Tvrde da je ukupan iznos bio maksimalno oko 33
tisuće eura, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, koji je na
snazi od 1. siječnja 2019. godine, te smatraju da je to
minimalan iznos naknade koji treba zadržati.
U Inicijativi mladih liječnika (IML), s druge strane, daju
bezrezervnu potporu konačnom ispunjenju svojih zahtjeva za
ukidanjem tzv. robovlasničkih ugovora, zbog kojih su i
prosvjedovali.
Smilović: Više od 5000 liječnika ima robovlasnički ugovor
Oni raspolažu i drugačijim podacima o ugovorima, odnosno tvrde da
i dalje neki liječnici imaju obavezu vraćanja
ustanovi iznosa većih od 100.000 eura.
“Više od pet tisuća liječnika ima robovlasnički ugovor, tj.
obavezu vraćanja bruto plaća, božićnice, regresa, darova za djecu
i sl. (max. 150.000 eura) ili vraćanja umnožene proračunske
osnovice (max. 33 tisuće eura). Oko 1500 liječnika u stvarnoj su
opasnosti da ih bolnica ili dom zdravlja ovrše u slučaju da
poslodavcu daju otkaz prije isteka ugovorne obveze o radu nakon
završetka specijalizacije”, navodi Marin Smilović iz Inicijative
mladih liječnika.
Ističe da će zakonske izmjene ostaviti samo “realne troškove
specijalizacije”.
“Specijalističko usavršavanje ne košta 33.000 eura ni
150.000 eura, već 7000 eura. “Ustanove su se do sada pravdale da
plaćaju plaće liječnicima koji nisu kod njih” (već na edukaciji u
KBC-u), kaže Smilović te napominje da sav taj novac također
dolazi iz poreza i državnog proračuna.
Osim toga, županijske bolnice od Nove godine su državne, pa
možemo reći da država financira sve specijalizacije, dodao je.
Napominje i da će troškove edukacije od 7000 eura vraćati samo
liječnici koji odlaze iz javnog sustava, a oni koji se
odluče u njemu ostati, neće ništa plaćati pri promjeni
ustanove.
“Sada kada je eSavjetovanje završilo, nadamo se da će već
sljedeći tjedan to ići u saborsku proceduru i konačnu
implementaciju zakona. Borba za liberalizaciju ugovora o
specijalistickom usavršavanju traje sada već sigurno
deset godina i trajat će i dalje dok ne dobijemo
sve crno na bijelo”, kaže Smilović.