Osnovno zdravstveno osiguranje je obavezno za sve, no postoje situacije kad će ga netko morati platiti 97 eura. Donosimo vodič za zdravstveno osiguranje i što se može, a što ne
Svi u Hrvatskoj imaju pravo na besplatno zdravstveno osiguranje
koje se veže uz prebivalište, a na njega imaju pravo i stranci
koji imaju reguliran stalni boravak ili dugotrajno boravište u
zemlji.
Ipak, od igle u šprici do magnetske rezonancije netko treba
platiti zdravstvene usluge i one se pokrivaju iz doprinosa
radnika od kojih se “dio plaće” usmjerava baš u zdravstvo.
Solidarno će se time pokriti trošak zdravstva i za djecu te
učenike ili studente starije od 18 godina koji se i dalje redovno
školuju pa nemaju izdvajanja za zdravstvo.
No ne ide sve po automatizmu, neke stvari treba napraviti
“pješice” i osobno. Na primjer, kada netko završi ili prekine
školovanje, ima 30 dana da se prijavi na obvezno zdravstveno
osiguranje, ali to vrijedi i za one koji prestanu raditi. Osoba
se mora zato osobno javiti u Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje (HZZO) i to u roku od 30 dana i potom se također
jednom u tri mjeseca mora javljati, osim ako nije u isto vrijeme
prijavljena i na HZZ.
Ako se netko ne javi u navedenih 30 dana i time izgubi status u
obveznom zdravstvenom osiguranju, mora se javiti najbližem uredu
HZZO-a s obzirom na to da je obvezno zdravstveno osiguranje u
Republici Hrvatskoj, kao što mu i ime kaže – obveza.
“A to znači da moraju regulirati svoj status osiguranja prema
jednoj od zakonskih osnova osiguranja za koju ispunjavaju uvjete,
a za koju nije propisana obveza osobnog pristupa HZZO-u jednom u
tri mjeseca (primjerice kao član obitelji osiguranika – preko
supružnika ili izvanbračnog partnera, korisnik nacionalne
naknade, branitelj). U slučaju ako osoba ne ispunjava uvjete za
osiguranje niti prema jednoj od propisanih osnova osiguranja,
obvezna se osigurati po osnovi osiguranja za koju je obvezana
osobno uplaćivati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje oko
97 eura mjesečno. Osobe koje nemaju sredstava, osiguravaju se na
osnovi rješenja koje u prvom stupnju donosi nadležno upravno
tijelo županije koje se odnose na socijalnu skrb”, navode u svom
odgovoru iz HZZO-a.
Besplatno za darivatelje
No tu je i dopunsko osiguranje za koje i dalje ima onih koji
dvoje trebaju li ga, no neki ga ne moraju plaćati jer će trošak
za njega pokriti država. To vrijedi, na primjer
za dobrovoljne darivatelje krvi. Za žene vrijedi da će
ga dobiti besplatno dopunsko osiguranje, odnosno da će trošak za
njega pokriti država, ako su darivale krv više od 25 puta, a za
muškarci 35 puta. Također, dopunsko osiguranje ne moraju plaćati
osobe sa 100-postotnim invaliditetom, redoviti učenici i studenti
koji su stariji od 18 godina.
Država će pokriti trošak dopunskog osiguranja i svima kojima
mjesečni prihod po članu obitelji nije bio veći od 379,49 eura
(prihodovni cenzus), za samce je to 475,12 eura.
Iz HZZO-a su nam odgovorili kakao je na dan 30. studenoga prošle
godine bilo aktivnih polica dopunskog zdravstvenog osiguranja
HZZO-a 2,153.120, od čega je bilo 1,590.630 polica osiguranika
koji sami plaćaju policu. Njih više od 562 tisuće imali su policu
na teret države.
Čestitka od 530 eura za zalistak srca
Iako ima onih koji i dalje smatraju da je dopunsko zdravstveno
osiguranje, istina je da svakome može zatrebati zdravstvena
usluga koja može biti vrlo skupa bez tog osiguranja. Zamolili smo
HZZO da daju primjer koliko će nekoga “opaliti” po džepu ako mu
zatreba pomoć liječnika, a nema dopunsko osiguranje.
“Ako netko ima postupak na zalisku srca, čija je cijena oko
13.200 eura, obvezni iznos sudjelovanja od 20 posto bi bio oko
2640 eura. No osiguranik ne plaća taj iznos, jer je maksimalni
iznos obveznog sudjelovanja po jednom ispostavljenom računu
530,88 eura, uz napomenu da tijekom godine može biti i više
ispostavljenih računa za različite usluge iz zdravstvenog
osiguranja”, navode iz HZZO-a.
Prevedeno, ako neko nema dopunsko osiguranje i mora nadoplatiti
za jako skupu uslugu, on neće morati pokriti sav taj iznos jer
postoji limit koji je naveo HZZO.
“Ako je iznos od 20 posto pune cijene pružene usluge manji od
propisanog postotka proračunske osnovice, osiguranik plaća
propisani iznos postotka proračunske osnovice. Primjerice, cijena
kontinuiranog mjerenja arterijskog tlaka (Holter) je 28,18 eura,
iznos obveznog sudjelovanja od 20 posto je 5,64 eura, a
osiguranik plaća 8,83 eura (propisani postotak proračunske
osnovice). Iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite
kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske
(opće) medicine, ginekologije i dentalne medicine, te izdavanje
lijeka po receptu iznositi 0,30 posto proračunske osnovice (1,32
eura)”, navode iz HZZO-a.
Napominju da visina sudjelovanja ne utječe na osiguranike koji
imaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, budući da
dopunsko zdravstveno osiguranje pokriva sudjelovanje u troškovima
zdravstvene zaštite u visini od 20 posto pune cijene zdravstvene
zaštite, uključujući minimalne i maksimalne iznose sudjelovanja u
troškovima zdravstvene zaštite.