Kada je riječ o potpori Ukrajini, Anušić kaže da ta zemlja "sada vodi bitku za sve nas”
Hrvatska na sljedećem samitu NATO-a u srpnju u Washingtonu
želi osvijestiti kod svojih saveznika hibridni rat i djelovanje
ruskih saveznika u svom susjedstvu, u jugoistočnoj Europi,
izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ministar obrane Ivan
Anušić.
“Mi na samitu u Washingtonu želimo staviti na stol i osvijestiti
sve članice NATO-a o temi hibridnog rata, deklariranih i
nedeklariranih saveznika Rusije koji funkcioniraju i postoje na
jugoistoku Europe”, rekao je Anušić u izjavi novinarima nakon
sastanka ministara obrane država članica NATO-a u Bruxellesu.
“Zna se o kome govorimo i o kojim njihovim potezima govorimo.
Mislim da je to izuzetno ozbiljna tema koja u ovom trenutku nije
dovoljno osviještena ni u javnosti ni kod saveznika u NATO-u”,
dodao je ministar obrane.
Istaknuo je da se s takvim djelovanjima mora obračunavati,
drugačije komunicirati i povlačiti poteze koji će onemogućiti
spomenute ruske saveznike da to rade. “Drugim riječima rečeno, da
ne mogu sjediti na dvije stolice”, rekao je ministar. Dodao je da
je hrvatsko bliže susjedstvo i ono malo dalje jugoistočno
područje trusno u sigurnosnom smislu i da to kontinuirano
podupire Rusija.
Na pitanje hoće li biti u pratnji predsjednika ili premijera na
tom samitu, Anušić je rekao da je pitanje tko će biti ministar
obrane nakon izbora. Sastanak na vrhu u Washingtonu se održava od
9. do 11. srpnja ove godine. Priprema samita u Washingtonu bila
je jedna od tema sastanka ministara obrane kao i nastavak pomoći
Ukrajini te povećanje vojnih proračuna država članica, koje se
ponovno našlo u središtu pozornosti nakon izjava vjerojatnog
republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima u SAD-u
Donalda Trumpa.
Hrvatska je pristupila inicijativi za nabavu i proizvodnju
streljiva i protuzračnih raketa koje je pokrenula
Velika Britanija. Inicijativa za višenacionalnu nabavu streljiva
odnosi se na topničko, tenkovsko, minobacačko streljivo kao i
teške bombe i streljivo srednjeg i malog kalibra. Inicijativa za
nabavu protuzračnih raketa otvara i mogućnost nabave radara i
senzora te nudi mogućnost licencirane i kooperativne proizvodnje.
Ove dvije britanske inicijative potpisalo je 19 država članica
NATO-a, Finska i Sjeverna Makedonija pristupili su jedino
inicijativi za streljivo, a 4 države – SAD, Ukrajina, Italija i
Kanada odlučile su se za status promatrača. “Potpisali smo
pismo namjere koje nas zasad ne obvezuje ništa posebno, ali
smisao je da u tom krenemo i radi se o kvalitetnijoj, lakšoj,
bržoj i jeftinoj nabavi streljiva, naoružanja, konkretno
protuzračnih raketa”, rekao je Anušić.
Dodao je da nije samo stvar o nabavi nego i u jačanju vlastite
proizvodnje naoružanja i streljiva, vlastite obrambene
industrije, gdje Hrvatska ima veliki potencijal.
Uvođenje vojnog roka
Na pitanje o uvođenju vojnog roka u Hrvatskoj, Anušić je rekao da
je to iznimno složeno pitanje i da se sasvim sigurno u to neće
krenuti ove godine. Rekao je da se priprema kompletna
dokumentacija i prijedlozi koji će se uskoro naći na stolu
premijera i predsjednika države, nakon čega bi uslijedila javna
rasprava.
“To je jedan vrlo ozbiljan infrastrukturni projekt, ne smo
politički u smislu hoćemo li ga uvesti ili ne. To je ogroman,
skup projekt za koji treba pripremiti kapacitete naših vojarni i
pripremiti kapacitete unutar naših oružanih snaga koji mogu
voditi novake kada dođu na služenje vojnog roka. To je nešto što
zahtijeva vrijeme i sasvim sigurno to neće biti ove godine”,
rekao je Anušić.
Istaknuo je da je vraćanje služenja vojnog roka prva tema u
cijeloj Europskoj uniji i u NATO-u, te da je riječ o korisnom
projektu čiju provedbu otežava politiziraje. “Kod nas to
postaje politička tema jer su izbori pred vratima, a to smo
željeli izbjeći”, rekao je. Anušić je kazao da će Hrvatska u
sljedećih nekoliko godina dosegnuti cilj o izdvajanju za obranu
dva posto BDP-a te da se vojni proračun svake godine
povećava.
Međutim, povećava se i BDP-a jer hrvatsko gospodarstvo snažno
raste, a s tim raste i izdavanje kako bi se dosegnuo cilj od dva
posto. “Nije jednostavno to preko noći napraviti, riječ je o
ogromnim sredstvima, ali Hrvatska je od 2016. do danas povećala
ukupna izdvajanja za modernizaciju i opremanje oružanih snaga za
122 posto”, istaknuo je Anušić.
Kada je riječ o potpori Ukrajini, Anušić kaže da ta zemlja “sada
vodi bitku za sve nas”, da je Hrvatska do sada poslala vojne
pomoći u iznosu od 185 milijuna eura i da će to nastaviti raditi.
Istaknuo je važnost jedinstva i odlučnosti saveznika da nastave
pomagati Ukrajini.