Filip Džankić profesor je engleskog jezika pet godina i izračunao
je da će mu od travnja plaća biti veća 170 eura sa čime nije
zadovoljan.
“Obećano povećanje, ako uzmemo stopu inflacije, su neka tri
odlaska u dućan. I to se pojede. Zapravo nemam uvećanu razliku na
kraju mjeseca. Dođe mi na isto kao što je bilo prije”, kaže
Džankić dodajući da to nije prostor ni za kakav luksuz nego na
puko preživljavanje.
I dok Filip objašnjava da mu je povećanje već pojela inflacija, u
Hrvatskoj udruzi poslodavaca uvjereni su da će rast plaća 240
tisuća zaposlenih u državnom i javnom sektoru, teško milijardu i
63 milijuna eura, utjecati na kretanje inflacije.
Kao glavni razlog navode povećanje plaća koje daje država od čak
32 posto u izbornoj godini, tu je i rekordno povećanje minimalca
od 20 posto. A i članice HUP-a su lani dizale plaće 15 do 20
posto, ali razlika je u tome, objašnjavaju, što privatni sektor
to radi na temelju produktivnosti. Sindikati takvo tumačenje
odbacuju.
“Ta teza o tome da će plaće u državnim i javnim službama napuhati
inflaciju je tanka. Svaki šesti radnik u Hrvatskoj radi u
državnim i javnim službama. Prema tome, mi utječemo s nekih 15 do
20 posto. Na tu priču utječu zloguci, proroci i najavljuju tu
neku veću inflaciju”, ističe Željko Stipić iz školskog sindikata
Preporod.
“U ekonomiji se to zove šok plaća. Vidjela sam istraživanje koje
su napravili Francuzi. Njima rast plaća za 1 posto stimulira rast
inflacije za 0.3 postotna poena”, objašnjava Ivanov.
I ono što treba izbjeći, dodaje, je spirala rasta plaća i
inflacije. Da bi se to izbjeglo, navode u HUP-u, plaće ne bi
smjele rasti više od 5 posto bruto, a njihova procjena je da će u
2024. rasti 10 posto.
Ministar gospodarstva Damir Habijan također im kontrira
brojkama.
“Imate u prosincu 4,5 posto silazni trend inflacije. U siječnju
4,1. I ako već ne vjeruju podacima koji dolaze iz domaćih
institucija, onda se nadam da vjeruju Europskoj komisiji koja
kaže 2,6 posto dodatni pad inflacije, najniža uz Finsku i
Švedsku, a sljedeće godine 1,6 posto, najniža stopa inflacije u
Europskoj uniji”, kaže Habijan.
Za ekonomiste ovo je ipak idealno vrijeme za povećanje plaća.
“Zato što su inflatorna očekivanja sada dosta visoka. Tako da bi
u manjoj mjeri ovo trebalo povećati inflatorna očekivanja. A da
smo to radili kasnije, onda bi šok mogao biti nešto veći”, smatra
profesorica Ivanov.
Uostalom, radi se o plaćama koje su među najnižima u Europskoj
uniji, dodaje. I ako je vjerovati trgovcima s kojima smo
razgovarali, cijene neće dizati.