Stajalište Parlamenta usvojeno je s 339 glasova za, 240 protiv te 37 suzdržanih. Protiv je glasalo 11 hrvatskih zastupnika
Europski parlament usvojio je pregovaračko stajalište o novim
pravilima o vozačkim dozvolama, a protiv je bilo 11
hrvatskih eurozastupnika uz jednog suzdržanog.
Vozači početnici morat će po prijedlogu novih pravila, proći
najmanje dvije godine probnog razdoblja tijekom kojeg će
podlijegati određenim ograničenjima, vozačke dozvole za
motocikle, automobile i traktore trebale bi vrijediti 15
godina, a za kamione i autobuse pet godina.
Eurozastupnici su se usuglasili i da se
od vozača zatraži samoprocjena fizičke i mentalne
sposobnosti prilikom izdavanja ili obnove vozačkih dozvola te da
članice EU-a odluče žele li tu samoprocjenu zamijeniti
liječničkim pregledom, među ostalim i s minimalnim standardima
provjere vida i kardiovaskularnog stanja. Podržali su i
uvođenje digitalne vozačke dozvole koja bi bila
dostupna na mobilnom telefonu i istovjetna fizičkoj vozačkoj
dozvoli, priopćio je Europski parlament.
Nisu podržali prijedlog Komisije da se skrati razdoblje
valjanosti vozačkih dozvola starijim građanima jer žele izbjeći
diskriminaciju i jamčiti njihovo pravo na slobodu kretanja i
sudjelovanja u gospodarskom i društvenom životu.
Kako bi se nadoknadio manjak profesionalnih vozača, zastupnici su
se odlučili omogućiti 18-godišnjacima dobivanje dozvole za
vožnju kamiona ili autobusa kapaciteta do 16 putnika, uz uvjet
posjedovanja potvrde o stručnoj osposobljenosti. U tekstu se
predlaže da se i 17-godišnjacima omogući dobivanje dozvole
za vožnju automobila ili kamiona, uz pratnju iskusnog vozača,
dodaje se u priopćenju.
Zastupnici žele da vozači budu spremniji za realne situacije i
svjesni rizika, pogotovo kad je riječ o ranjivim skupinama u
prometu, poput pješaka, djece, biciklista te korisnika
električnih romobila. Stoga drže da bi testovi za vozačku dozvolu
trebali uključiti vožnju u snježnim i skliskim uvjetima, mrtve
kutove, sustave za pomoć vozaču, sigurno otvaranje vrata vozila
kako se ne bi ugrozili drugi sudionici u prometu.
Hrvatski eurozastupnici protiv
Stajalište Parlamenta usvojeno je s 339 glasova za, 240
protiv te 37 suzdržanih. Protiv je glasalo 11 hrvatskih
zastupnika – pučani Karlo Ressler, Željana
Zovko, Tomislav Sokol i Sunčana Glavak,
socijaldemokrati Tonino Picula, Biljana
Borzan, Predrag Fred Matić i Romana
Jerković, Valter Flego (Renew), Ladislav
Ilčić (ECR) i nezavisni Mislav Kolakušić. Nezavisni
zastupnik Ivan Vilibor Sinčić bio je suzdržan.
Flego, zamjenski član Odbora EP-a za promet i
turizam, glasao je protiv jer smatra da stajalište
Parlamenta ne ide u smjeru smanjenja prometnih nesreća i
veće sigurnosti sudionika u prometu. “Kad govorimo o
sigurnosti na cestama, mislim da kompromisa ne smije biti. U ovoj
Direktivi imamo jasan prioritet i zadaću – veća sigurnost u
prometu i očuvanje mladih života. Zato ne smije biti kompromisa
kad pričamo o tome smiju li ili ne smiju mladi sa 17 godina
voziti grdosije od kamiona ili aute od 300 konjskih snaga.
Naravno da ne smiju”, rekao je Flego Hini.
Hrvatskom zastupniku sporno je i što se predlaže da dozvoljena
razina alkohola u krvi mladih vozača bude 0,2 promila. “Ne smije
biti kompromisa ni kad govorimo o promilima. Naravno da mladi
vozači ne smiju imati alkohola u krvi. U slučaju bijega s mjesta
nesreće, naravno da je potrebno trajno oduzeti vozačku dozvolu.
Na taj način možemo sačuvati puno života. Na mnoge važne stvari
zatvorili smo oči. Vožnjom s 0,2 promila šaljemo krivu poruku –
“Kad piješ, vozi!””, upozorava Flego.
Mladi vozači čine osam posto svih vozača automobila, ali dva od
pet sudara sa smrtnim ishodom uključuju vozača, biciklista ili
motociklista mlađeg od 30 godina, upozorila je Europska komisija
u ožujku 2023. kad je predstavila prijedlog
revizije direktive o vozačkim dozvolama.
Hrvatska ima treću najgoru stopu smrtnosti u Europskoj
uniji
Na cestama EU-a smrtno je stradalo 20640 ljudi u 2022. godini.
Najmanje stope smrtnosti bile su u Švedskoj i Danskoj s 22,
odnosno 26 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, a
najveće u Rumunjskoj (86) i Bugarskoj (78), prema podacima koje
je Europska komisija objavila u listopadu prošle godine.
U Hrvatskoj je 2022. umrlo 275 ljudi. Sa 71 smrtnim slučajem na
milijun stanovnika, Hrvatska ima treću najgoru stopu smrtnosti u
Europskoj uniji.
Ni izvjestiteljica Karima Delli iz kluba Zelenih nije u
potpunosti zadovoljna usvojenim tekstom.
“Danas je Europski parlament imao priliku unaprijediti sigurnost
na cestama u Europi i približiti se cilju nulte stope smrtnosti
do 2050. te stvoriti robusniji okvir kojim se svi štite od
nezgoda na cestama. Pravila uključuju moguće medicinske provjere
pri izdavanju ili obnovi vozačkih dozvola te stroža pravila za
vozače početnike”, rekla je Delli.
Ministri prometa država članica EU-a usvojili su svoje
pregovaračko stajalište u prosincu prošle godine. Rad na
izmjeni te direktive nastavit će se u novom sazivu Europskog
parlamenta.
“Na konačnom prijedlogu zakona dalje će raditi novoizabrani
zastupnici i vjerujem da kad se politička dodvoravanja nakon
izbora završe, novi će zastupnici slušati struku i imati
zajednički i jedini ispravan cilj – spašavanje ljudskih
života i smanjenje smrtnosti na cestama”, rekao je Flego.