U saborskoj raspravi o 'lex cannabisu' preklani je spomenuto i da bi se legalizacijom u deset godina otvorilo 100 tisuća novih radnih mjesta. Zakon nije prošao tada, teško sada može pomoći njemački trend.
Ako doma uzgajate tri biljke marihuane ili sa sobom okolo nosite
25 grama trave, od 1. travnja vam se u Njemačkoj ne
može ništa dogoditi. Najveća europska zemlja odlučila se za dosad
najveći iskorak u legalizaciji marihuane, s dva ključna
cilja.
“Prvi cilj je borba protiv crnog tržišta. Drugi cilj je
poboljšati zaštitu djece i mladih”, rekao je prije glasanja u
Bundestagu Karl Lauterbach, njemački ministar zdravstva.
Ipak, tržište će biti strogo regulirano pa travu neće biti lako
kupiti. Planovi da se prodaja dozvoli u licenciranim dućanima i
ljekarnama su propali, sad je ideja da se marihuana uzgaja u
takozvanim “društvenim klubovima trave” s maksimalno 500 članova,
isključivo Nijemaca.
Miris marihuane ionako se već često osjeti na ulici, a policija
nikad ne reagira, priča Siniša Labrović, naš konceptualni
umjetnik koji godinama živi u Berlinu, za kojega je ovo logičan
korak, “da se bolje kontrolira korištenje, da se lakše može
pratiti kretanje, a vjerojatno ako se sreže ilegala, onda je
lakše kontrolirati upotrebu kod maloljetnika”.
Odluku Bundestaga očekivano pozdravlja i Mirela Holy, bivša
ministrica zaštite okoliša, ujedno i autorica “lex cannabisa”
kojim se pokušalo legalizirati marihuanu u Hrvatskoj. Iako, ona
kaže da su tri dozvoljene biljke – premalo. “One su dovoljne za
rekreativne svrhe, ali za medicinske nisu, i zbog toga smo mi
predložili da se ide sa devet ženskih biljaka u punom cvatu. Tu
imamo turističke, ekonomske, rekreativne, društvene, ekološke
svrhe, ne treba zaboraviti ekološke svrhe, jer je konoplja
fitoremedijator, ona čisti tlo i daleko bolje upija CO2”,
objašnjava Mirela Holy.
Prvi u Europi koji su odlučili legalizirati marihuanu bili su
Maltežani prije tri godine, lani su ih slijedi Luksemburžani.
Idućeg mjeseca pridružuju im se Nijemci, a ove godine isto
planiraju i u Češkoj. Treba podsjetiti na Nizozemsku gdje je
trava tehnički ilegalna, ali je svatko može kupiti i zapaliti u
famoznim “coffee shopovima”, slično je i u Španjolskoj koja ima
preko tisuću tih cannabis social klubova.
Zaštita najranjivijih
Zdravstvenim stručnjacima pak nije jasno kako se takvim zakonima
štite najranjiviji – djeca i mladi. “Otvaranjem dodatnih mjesta
koja su legalna, i gdje postoji dodatni izvor koji može na ovaj
ili onaj način iscuriti, kako su oni zaključili da je to bolje za
njihove mlade i adolescente, nije mi jasno. Ja se samo bojim da
bi kod nas odjednom porastao broj distributera prema mladima”,
smatra Vladimir Trkulja sa Zavoda za farmakologiju
Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
S druge strane, vlasnici takvih klubova u Njemačkoj su protiv
ograničenja broja članova i zabrana za turiste. “Kanabis nije
plutonij. I mi nismo kriminalci, ali želimo podržati političare u
provedbi razumnog propisa”, kaže Oliver
Waack-Jurgensen iz kanabis kluba “HighGround Berlin”.
KIod nas bi, tvrdi Labrović, upravo političari kočili stvar. “Oni
koji huškaju protiv stranih radnika, a sami ih uvoze, oni koji
govore protiv slušanja cajki, a sami ih pjevaju, ili oni koji se
sami drogiraju, šmrču i sve ostalo, a prvi bi graknuli protiv
legaliziranja marihuane. Mislim da je i Hrvatska apsolutno
spremna za tako nešto”, smatra Labrović.
U saborskoj raspravi o “lex cannabisu” preklani je spomenuto i da
bi se legalizacijom u deset godina otvorilo 100 tisuća novih
radnih mjesta. Zakon nije prošao tada, teško sada može pomoći
njemački trend. “Da će se sigurno i druge zemlje voditi njenim
primjerom, i meni je žao što Hrvatska nije na čelu tih zemalja
jer bismo tako imali daleko veće ekonomske koristi nego što ćemo
ih imati sada. Očekujem da ćemo mi vrlo vjerojatno legalizirati
marihuanu, ali da ćemo to napraviti među posljednjih državama u
Europi.
A možda bude kao u Tajlandu, prvoj azijskoj zemlji koja je
dozvolila rekreativno uživanje marihuane, da bi ju baš ovih dana,
nakon samo godinu i pol dana, ponovno zabranila.