TROŠIMO LI MANJE?

Hrvati promijenili kupovne navike: Evo kada idemo u trgovine nakon uvođenja neradne nedjelje

Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Najviše građana bi željelo da trgovine funkcioniraju po 'starom' rasporedu rada, njih čak 43 posto, dok je 34 posto građana istaknulo kako želi da trgovine i dalje funkcioniraju po 'novom' rasporedu

Svjedoci smo gužvi u trgovinama koje
rade nedjeljom, kao i učestalih medijskih objava i komentara
na društvenim mrežama o ovoj temi. Izmjenama Zakona
o trgovini koje su nastupile početkom srpnja prošle
godine ograničen je broj radnih nedjelja trgovcima na njih 16 na
razini godine, a od toga su izuzete jedino trgovine koje posluju
u sklopu autobusnih i željezničkih kolodvora, zračnih, trajektnih
i pomorskih luka, bolnica, benzinskih postaja, hotela, te one
unutar kulturnih i vjerskih ustanova. Brojni su trgovci bili
kreativni i tražili način kako da zaobiđu ovo pravilo. Pojedine
benzinske postaje diljem Hrvatske počele su prodavati kruh
nedjeljom, javlja jatrgovac.

Iako je Zakon na snazi još od sredine prošle godine, tek se od
početka 2024. godine primjenjuje u potpunosti jer trgovci
raspoložive radne nedjelje sad moraju rastegnuti na cijelu
godinu. To utječe na promjene u dosadašnjim kupovnim navikama
građana. Utjecaj izmjena u rasporedu rada trgovina nedjeljom na
kupovne navike ispitala agencija Valicon u svom online
istraživanju na općoj populaciji građana (korisnika interneta) u
dobi od 18 do 75 godina, u razdoblju od 18. do 20. veljače 2024.
godine.

Prema rezultatima istraživanja, vidljivo je kako je lanjska
izmjena Zakona u najvećoj mjeri doprinijela tome da građani češće
odlaze u trgovine radnim danom ili subotom nego nedjeljom, što
ističe gotovo dvije trećine njih, točnije njih čak 62 posto.
Takvoj strategiji kupnje osnovnih namirnica su nešto sklonije
žene, kao i građani u dobi od 30 do 44 godine. Suprotno njima,
ovoj strategiji manje su skloni muškarci, osobe u dobi od 60 do
75 godina, kao i građani nižih prihoda kućanstva (do 1.000 eura).

Percepcija trošenja novca

Svaki treći građanin percipira kako radi izmjene Zakona kupuje
manje, odnosno smatra da troši manje novca na kupnju osnovnih
proizvoda za svakodnevnu upotrebu zbog toga što pojedine trgovine
nedjeljom ne rade. Među osobama koje percipiraju da troše manje
nešto je više starijih građana (u dobi od 60 godina ili više), te
onih s nižim prihodima kućanstva, do 1.000 EUR.

Valja naglasiti kako se tu radi o percepciji pojedinca koja se
djelomično može razlikovati od stvarne potrošnje i financijskih
pokazatelja trgovina. Veći broj izdanih računa ne znači
automatski i veći promet, dok povećanje prometa trgovina treba
uvijek promatrati tako da se vidi u kojoj je to mjeri rezultat
inflacije, a koliko stvarno povećane potrošnje građana.

Petina građana nedjeljom odlazi u kupnju u trgovinu koja taj dan
radi, iako im ta trgovina nije najomiljenija (19 posto) ili
najbliža (18 posto). Takvoj strategiji kupnje najskloniji su
građani koji žive u urbanim sredinama, za razliku od onih iz
ruralnih naselja. Ovakvom pristupu kupnje skloniji su mlađi
kupci, oni u dobi 16-29 godina, tj. pretežno Generacija Z i mlađi
pripadnici Generacije Y, koji većinom nisu glavne osobe unutar
kućanstva zadužene za svakodnevnu kupnju. Što se tiče njihovih
uobičajenih kupovnih navika, mlađi kupci općenito su u manjoj
mjeri skloni planirati odlaske u kupnju, za razliku od starijih
kupaca, te su manje lojalni brendovima.

Svega 7 posto građana izjavilo da zbog neradne nedjelje češće
naručuju namirnice online radnim danom ili subotom. Ovako mali
postotak nije iznenađujući s obzirom na to da većina građana ipak
i dalje osnovne namirnice poput hrane i pića češće kupuje u
fizičkoj trgovini nego online.

Građani su podijeljena mišljenja oko novog raspored rada
trgovina. Oko trećine građana, njih 36 posto, reklo je kako im se
novi raspored rada sviđa, dok je ipak nešto više onih kojima se
takav raspored ne sviđa (43 posto). Neutralnih po tom pitanju je
22 posto. Novi raspored rada trgovina u većoj se mjeri sviđa
ženama te osobama u dobi od 45 do 59 godina, a skloniji su mu i
oni koji osnovne namirnice kupuju rijetko (jednom mjesečno ili
rjeđe). S druge strane, muškarcima, starijim sugrađanima (60+
godina), kupcima iz Istre i Primorja, osobama s visokim prihodima
kućanstva te onima koji kupuju često (svakodnevno ili nekoliko
puta tjedno) ovakav se model rada trgovina manje sviđa.

Najviše građana bi željelo da trgovine funkcioniraju po “starom”
rasporedu rada, njih čak 43 posto, dok je 34 posto građana
istaknulo kako želi da trgovine i dalje funkcioniraju po “novom”
rasporedu. Da im je svejedno po kojem modelu rada će trgovine
raditi istaknulo je oko petine građana (22 posto). Za vraćanje na
“staro” u većoj su mjeri zainteresirani naši najstariji sugrađani
(60+) te oni koji po proizvode za svakodnevnu uporabu u trgovine
odlaze često. Zanimljiv je i podatak da je za vraćanje na “stari”
raspored rada trgovina čak 86 posto onih kojima se postojeći
model ne sviđa, nasuprot svega 3 posto onih kojima se postojeći
raspored rada trgovina sviđa.

Može se zaključiti da je prošlogodišnja izmjena u Zakonu o
trgovini oblikovala kupovne navike građana u Hrvatskoj, ponajviše
tako da građani svoju “uobičajenu” nedjeljnu kupovinu osnovnih
namirnica nakon izmjene Zakona češće obavljaju ostalim radnim
danima. Ipak, svaki peti građanin i dalje kupuje nedjeljom, čak i
u situaciji kada je njemu omiljena trgovina za kupovinu zatvorena
ili kada trgovina koja radi tu nedjelju nije njemu u blizini.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest