Moguće je vidjeti i fosilizirane ostatke riba stare gotovo 400 milijuna godina.
U Aquatici je predstavljena nova stalna edukacijska
infografika “Evolucija riba” uz popratnu izložbu fosila. Ovaj
zanimljiv projekt nastao je u suradnji s Gimnazijom Karlovac i
Prirodoslovnim muzejom Zagreb koji je osigurao nabavku
originalnih fosila, a za vizualni identitet zaslužna je
karlovačka tvrtka Infographic Box studio za dizajn infografika na
čelu sa dizajnerom Borisom Benkom.
Znate li da su upravo ribe prvi kralješnjaci koji su se pojavili
na Zemlji? To znači da se u kontekstu njihove evolucije govori
općenito o evoluciji kralješnjaka. Prije otprilike 550 milijuna
godina došlo je do eksplozije života i pojave mnogih različitih
oblika životinja pa tako i ranih kralješnjaka. Kada znamo da su
ribe preci prvih kopnenih kralješnjaka, onda razumijemo i da je
njihova evolucija bila zaslužna za prelazak života iz vode na
kopno.
Infografika “Evolucija riba” prati njihov razvoj od
beščeljusnica, preko oklopnjača i bodljikavih morskih pasa, potom
dvodihalica i resoperki pa sve do hrskavičnjača i zrakoperki iz
kojega mnogo možemo naučiti.
Primjerice, fetus svih kralješnjaka nalikuje ribi – s vidljivim
škržnim prorezima, bez udova i s ribljim repom, a tek se s
vremenom dijelovi embrija počinju razvijati na individualne
načine. Prateći tako evolucijski niz, možemo pratiti razvitak
organa i organskih sustava od riba kao najjednostavnijih
kralješnjaka do čovjeka – kompleksnog stvorenja koje ima spoznaju
o svome nastanku.
Povijest života možemo otkriti promatranjem bogatstva fosila ili
okamina koje precizno bilježe vremenski trenutak nastanka. Neki
od izvanrednih primjeraka mineraliziranih ili drugačije sačuvanih
ostataka riba, biljaka i drugih organizama izloženi su upravo u
vitrinama Aquatike duž evolucijskog zida, što upotpunjuje
cjelovitu priču o fascinantnoj povijesti.
Radi se o fosilima trilobita, algi kremenjašica, cijanobakterija,
školjkaša i glavonožaca koji potiču iz različitih geoloških
razdoblja. Osim ovih, moguće je vidjeti i fosilizirane ostatke
riba koji potječu čak iz srednjeg devona prije gotovo 400
milijuna godina, geološkog razdoblja u sustavu ere paleozoika
koje se često naziva i dobom riba, te iz gornje krede, druge
polovice posljednjeg razdoblja u mezozoiku. Neki primjerci su
jako vjerno izrađene replike (kao što je uzorak sedimenta s
fosilnim zubom morskog psa – MEGADOLONA), dok su neki originali,
primjerice fosilno bilje i fosili glavonožaca.
(foto: Denis Stošić)