Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije
Kakva obilježja imaju građani i građanke Hrvatske koji su
skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije
te za koga oni glasaju na izborima, predstavljeno je na današnjem
predstavljanju rezultata anketnog istraživanja Jadranskog
opservatorija za digitalne medije (ADMO). Anketno istraživanje je
provedeno od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na
nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe, u dobi od 18 do
65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom
krugu istraživanja 2022. godine.
U odnosu na svibanj 2022., kada je proveden prvi val istraživanja
na istim sudionicima, početkom 2024. godine vidi se porast u
slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera.
“Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon
pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu
stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i
teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera
o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i
velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje
super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju
o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite”, pojasnio je
jedan od autora istraživanja Nebojša Blanuša, profesor s
Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
“Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških
orijentacija kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na
zlokoban način i time ugrožava postojeći način života, oni s
niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije te oni s
intuitivnim stilom razmišljanja – to bi bili građani i građanke
za koje možemo reći da su prema rezultatima istraživanja skloniji
vjerovati u super-teoriju zavjere”, pojasnila je jedna od
autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s
Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a.
Prema prikupljenim podacima, takav način razmišljanja izraženiji
je kod birača koji su na nedavno završenim parlamentarnim
izborima glasali za Most i partnere te za koaliciju okupljenu oko
Domovinskog pokreta. Teorije zavjere najmanje prolaze kod birača
Možemo.
Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko i uglavnom se nije
promijenilo u odnosu na prethodnu točku ispitivanja, upozorila je
jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s
Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
“Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke
stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to
povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90% sudionika i
sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija
u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i
urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari
zavjera”, pojašnjava Tonković te ističe kao je procjena sudionika
o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno
niska, čak niža u odnosu na 2022.
“Interes ispitanih građana i građanku za politiku i izbore je
nizak i nepromijenjen u odnosu na prvo mjerenje. Vjerovanje u
lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u
znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto
desnija u odnosu na svibanj 2022. godine”, zaključuje Tonković.
U odnosu na 2022. poraslo je slaganje s tvrdnjom da velike
farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi
povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s
tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno
prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže). Nadalje,
porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju
najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30%
od ukupnog broja ispitanih. U odnosu na rezultate iz 2022., kada
je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%)
koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih
znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja
istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se
s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i
korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje
u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
Svjetlana Knežević iz Gonga upozorila je kako je u super izbornoj
godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su
dezinformacije, vjerovanje u teorija zavjere i zloupotreba
umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i
demokraciju. Vratiti povjerenje u institucije, medije, znanost,
kao i politički obrazovati građanstvo, da njeguju zdravi
skepticizam i kritički promišljaju, ali i aktivno sudjeluju u
društvu i političkim procesima vidi kao smjer za ozdravljanje
demokracije.
Autori istraživanja su članovi i članice Adria Digital Media
Observatory (ADMO), regionalnog centra za borbu protiv
dezinformacija u čijem radu sudjeluju Sveučilište u Dubrovniku,
Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Fakultet
elektrotehnike i računarstva, Filozofski fakultet u Zagrebu,
Oštro (Slovenija), AFP (Francuska) i Xwiki (Francuska).
ADMO je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i
istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju,
promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti –
kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i
sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od
EU do nacionalne razine. ADMO je dio EDMO-a, Europske digitalne
mreže za borbu protiv dezinformacija u kojoj sudjeluju hubovi iz
svih zemalja članica EU.