U tome što je Papa izabrao baš četvrtak kao dan ove svetkovine iščitava se njezina povezanost s Velikim četvrtkom, danom ustanove Euharistije
Blagdan Tijelova slavi se svake godine devetog četvrtka
nakon Uskrsa. Blagdan je to kada Katolička crkva slavi
ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak i ističe vjersku
istinu da je Isus pravi Bog i čovjek. Svetkovina je to gdje Crkva
zahvaljuje za dar Euharistije odnosno za stalnu prisutnost Isusa
Krista u Presvetom Sakramentu.
Tijelovo je u Hrvatskoj 2001. proglašeno
državnim blagdanom i neradnim danom.
I premda se najčešće povezuje uz lipanj, i mnogima je idealan za
spajanje s vikendom jer se uvijek slavi četvrtkom, Tijelovo je
ove godine ‘palo’ u isto vrijeme kad i Dan državnosti – 30.
svibnja.
O blagdanu Tijelova, o tome što on znači i zašto uvijek pada na
četvrtak razgovarali smo svojedobno s fra Zvonimirom
Pavičićem, župnikom župe Međugorje. Na Tijelovo se slavi Kristovo
tijelo i krv, objašnjava nam fra Pavičić, odnosno Kristova
stvarna prisutnost u euharistiji.
“Svetkovina Presvetog Tijela i krvi Kristove, koja se u narodu
jednostavno naziva Tijelovo pojavila se 1247. godine u Liegeu u
Belgiji, a povezana je s nizom euharistijskih čuda koja su se
dogodila u vrijeme rasprava o stvarnoj Kristovoj prisutnosti u
euharistiji. Nakon jednog takvog euharistijskog čuda u Bolseni
papa Urban IV. 1264. određuje da kao datum svetkovine bude
četvrtak nakon svetkovine Trojstva. Svetkovina Trojstva se slavi
u nedjelju nakon Pedesetnice odnosno Duhova. U tome što je Papa
izabrao baš četvrtak kao dan ove svetkovine iščitava se njezina
povezanost s Velikim četvrtkom, danom ustanove Euharistije”,
objašnjava fra Pavičić.
Procesije, cvijeće i blagoslov polja
Blagdan Tijelova poznat je i po procesijama. One su se pojavile u
13 stoljeću.
“Tada se na ovu svetkovinu javljaju procesije s Presvetim
oltarskim sakramentom. Procesije započete u Srednjoj Europi
raširile su se po cijeloj Katoličkoj crkvi kroz XIV. i XV.
stoljeće. Procesija je zapravo euharistijski blagoslov mjesta ili
grada kroz koji prolazi, a označava Krista koji prolazi našim
ulicama i blagoslivlja naše domove i mjesta okupljanja. Prema
Dragutinu Kniewaldu svetkovina Tijelova pojavljuje se u Zagrebu
veoma rano i to 1279. ili 1290. godine”, priča nam fra Pavičić.
Uz ovu procesiju su se, naglašava, vezale i druge proljetne
svečanosti, cvijeće i zelenilo te blagoslov polja.
” Zato je i dan danas ostalo u običaju da se u procesiji ispred
Presvetog oltarskog sakramenta posipa cvijeće, kao znak
poštovanja prema tijelu Kristovu”, ističe naš sugovornik.
A što bi svaki katolik na blagdan Tijelova trebao činiti?
UVIJEK PADA NA ČETVRTAK / Sutra je Tijelovo i neradni je
dan. Znate li uopće što se to točno slavi?
[Image]
Foto: Zvonimir Barisin/Pixsell
U tome što je Papa izabrao baš četvrtak kao dan ove svetkovine
iščitava se njezina povezanost s Velikim četvrtkom, danom
ustanove Euharistije
29.5.2024.
21:30
IVA REBAC
ZVONIMIR BARISIN/PIXSELL
Blagdan Tijelova slavi se svake godine devetog četvrtka
nakon Uskrsa. Blagdan je to kada Katolička crkva slavi
ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak i ističe vjersku
istinu da je Isus pravi Bog i čovjek. Svetkovina je to gdje Crkva
zahvaljuje za dar Euharistije odnosno za stalnu prisutnost Isusa
Krista u Presvetom Sakramentu.
Tijelovo je u Hrvatskoj 2001. proglašeno
državnim blagdanom i neradnim danom.
I premda se najčešće povezuje uz lipanj, i mnogima je idealan za
spajanje s vikendom jer se uvijek slavi četvrtkom, Tijelovo je
ove godine ‘palo’ u isto vrijeme kad i Dan državnosti – 30.
svibnja.
O blagdanu Tijelova, o tome što on znači i zašto uvijek pada na
četvrtak razgovarali smo svojedobno s fra Zvonimirom
Pavičićem, župnikom župe Međugorje. Na Tijelovo se slavi Kristovo
tijelo i krv, objašnjava nam fra Pavičić, odnosno Kristova
stvarna prisutnost u euharistiji.
“Svetkovina Presvetog Tijela i krvi Kristove, koja se u narodu
jednostavno naziva Tijelovo pojavila se 1247. godine u Liegeu u
Belgiji, a povezana je s nizom euharistijskih čuda koja su se
dogodila u vrijeme rasprava o stvarnoj Kristovoj prisutnosti u
euharistiji. Nakon jednog takvog euharistijskog čuda u Bolseni
papa Urban IV. 1264. određuje da kao datum svetkovine bude
četvrtak nakon svetkovine Trojstva. Svetkovina Trojstva se slavi
u nedjelju nakon Pedesetnice odnosno Duhova. U tome što je Papa
izabrao baš četvrtak kao dan ove svetkovine iščitava se njezina
povezanost s Velikim četvrtkom, danom ustanove Euharistije”,
objašnjava fra Pavičić.
Procesije, cvijeće i blagoslov polja
Blagdan Tijelova poznat je i po procesijama. One su se pojavile u
13 stoljeću.
“Tada se na ovu svetkovinu javljaju procesije s Presvetim
oltarskim sakramentom. Procesije započete u Srednjoj Europi
raširile su se po cijeloj Katoličkoj crkvi kroz XIV. i XV.
stoljeće. Procesija je zapravo euharistijski blagoslov mjesta ili
grada kroz koji prolazi, a označava Krista koji prolazi našim
ulicama i blagoslivlja naše domove i mjesta okupljanja. Prema
Dragutinu Kniewaldu svetkovina Tijelova pojavljuje se u Zagrebu
veoma rano i to 1279. ili 1290. godine”, priča nam fra Pavičić.
Uz ovu procesiju su se, naglašava, vezale i druge proljetne
svečanosti, cvijeće i zelenilo te blagoslov polja.
[Image]
BIT ĆE BOLJE DOGODINE /
Loše vijesti za spajače: Dan državnosti i Tijelovo padaju na isti
dan, ali će 2025. biti optimalna
” Zato je i dan danas ostalo u običaju da se u procesiji ispred
Presvetog oltarskog sakramenta posipa cvijeće, kao znak
poštovanja prema tijelu Kristovu”, ističe naš sugovornik.
A što bi svaki katolik na blagdan Tijelova trebao činiti?
“Ispovjediti se, sudjelovati na misi te se pričestiti.
Hvalevrijedno je da se pridruži i tijelovskoj procesiji, koja ne
bi trebala biti samo jedan ostatak prošlosti i običaj nekoga
mjesta, nego bi trebala izražavati živu vjeru vjernika da je Isus
uistinu prisutan u euharistiji – posvećenoj hostiji, te želju da
Isus blagoslovi sve naše gradove i sve ljude koji u njima žive”,
zaključuje fra Zvonimir Pavičić.