Anuiteti će rasti za oko 110 000 gotovinskih i 76 000 nenamjenskih kredita, a iz HNB-a su objasnili zašto
Dio građana koji otplaćuju kredite uz promjenjive kamatne stope
već početkom srpnja dobit će prve povećane rate
kredita, potvrdili su nam to iz Hrvatske narodne banke.
Riječ je o kreditima vezanim uz nacionalnu referentnu stopu (NRS)
i odnosi se na oko 76 000 stambenih kredita te oko 110
000 gotovinskih kredita.
Iz HNB-a pojasnili su zašto i koliko će se rate povećati:
“Kretanje kamatnih stopa na postojeće stambene kredite razlikuje
se od stopa na nove kredite. Naime, među referentnim parametrima
koji se koriste u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama
dominira nacionalna referentna stopa (NRS), koja je
počela rasti krajem prošle godine. Tako je šestomjesečni NRS1,
koji je najzastupljeniji referentni parametar, u prvom
tromjesečju 2024. iznosio 0,34 posto, odnosno bio je za 0,3
postotna boda viši nego u trećem tromjesečju lani. Taj porast
odražava tendenciju rasta troška izvora financiranja banaka u
uvjetima rasta udjela oročenih u ukupnim depozitima.”
HNB očekuje da će NRS i dalje rasti, zato će i kamatne stope
kredita koje ga imaju u svojoj bazi rasti i to se očekuje u
drugoj polovici ove godine.
Svaka banka za sebe odlučuje kad će povisiti kamate, ali novi NRS
objavljen krajem svibnja, a prva povećanja vjerojatno se mogu
očekivati od početka srpnja, navode iz HNB-a. Potupno će do kraja
godine učiniti sve banke.
Povećanje rata od pet posto
U HNB-u su napravili i simulaciju koliko će rate porasti. “U
scenariju porasta NRS-a za 70 baznih bodova (koliko je krajem
2023. iznosila razlika prosječne kamatne stope na kredite
ugovorene uz NRS i zakonskog ograničenja), za 80 posto kreditnih
partija stambenih kredita ili njih oko 76 tisuća kamatna stopa
može se promijeniti u narednih godinu dana, te za 99 posto
partija nestambenih kredita ili njih oko 110 tisuća trošak
otplate kredita bi porastao manje od 5 posto”, navode u HNB-u.
Kada se oprevde u eure, nestambeni krediti porast će za tri eura,
a stambeni krediti za do 7 eura.
“S obzirom na to da se do sada NRS povećao za manje od polovice
simuliranog porasta kamatnih stopa, rate navedenih kredita mogle
bi porasti proporcionalno tome”, ističu u HNB-u.
Osvrnuli su se i na postojeće kredite uz promjenjivu kamatnu
stopu vezane uz Euribor, kojih je znatno manje. “Te kamatne stope
nisu za sada uopće rasle zbog primjene zakonskog ograničenja. Pa
kada bi Euribor i pao, ne može se očekivati smanjenje kamatnih
stopa. Upravo suprotno, ako se zakonska granica poveća, ti bi
krediti mogli nešto i poskupjeti”, ističu u HNB-u.
Dakle, i tu slijede povećanje rata.
Dodaju i to da je HNB posljednjih godina radio na što većoj
zaštiti klijenata od rizika kamata te su banke proširile ponudu
kredita s fiksnim kamatnim stopama koje donose sigurnost da se
rate kredita neće mijenjati. Zato danas dvije trećine stambenih
kredita ima neki oblik “zaštite” – fiksne stope ili promjenjive
stope s ugovorenim početnim razdobljem fiksiranja (3 ili 5
godina, ponekad i 10 godina).
Zaštita od rizika kamata
“Također, tijekom 2022. godine oko 6000 potrošača, a 2023. oko
njih 500, je fiksiralo svoje kamatne stope i uglavnom onih s
kreditima vezanima uz Euribor. Konačno, kamatne stope na nove
stambene kredite i dalje su za gotovo čitav postotni bod iznad
kamatnih stopa na postojeće kredite”, ističu u HNB-u.
Tako su kamatne stope na nove kredita 3,9 posto, a na stare su 3
posto.
“Tako da će potrošači sa ‘starim’ kreditima zapravo i nakon ovog
povećanja još uvijek biti u donekle ‘povlaštenoj’ poziciji u
odnosu na one koji sada podižu kredit”, napominju u HNB-u.
U nastavku iz HNB-a pojasnili što se događa na tržištu kamatnih
stopa te su rekli da su se pojedine tržišne kamatne stope već
unaprijed ugradile lipanjsko smanjenje kamatnih stopa Europske
središnje banke (ESB), a na to su onda reagirale i kamatne stope
banaka na nove kredite.
“Primjerice, kamatne stope na gotovinske nenamjenske kredite u
Hrvatskoj najvišu su razinu dosegnule na početku 2024. godine
(6,3 posto u siječnju 2024.), od kada se postupno smanjuju pa su
u travnju iznosile 6,1 posto. Kamatne stope na stambene kredite
pokazuju naznake stabilizacije, iako još ne i smanjenja, pa su se
stambeni krediti u travnju odobravali uz kamatnu stopu od 3,9
posto, slično kao krajem prošle godine. Naime, novi stambeni
krediti se uglavnom odobravaju uz fiksne kamatne stope koje bliže
prate dugoročne tržišne stope poput prinosa na državne obveznice
i ne reagiraju snažno i trenutno na promjenu kratkoročnih
kamatnih stopa. Stoga se ni ublažavanje stupnja restriktivnosti
monetarne politike, odnosno lipanjsko smanjenje ključnih kamatnih
stopa do sada nije odrazilo na njih, niti se može očekivati
znatniji utjecaj”, ističu iz HNB-a.
Pitali smo i banke mogu li se i kada očekivati porasti rata na
postojeće kredite.
Iz Erste banke još ne žele prognozirati hoće li se anuiteti
mijenjati, ali su naveli da kamatne stope najviše ovise o
potezima prvenstveno Europske središnje banke koja je podigla
referentne kamatne stope zbog visoke inflacije i neizvjesnosti
zbog rata u Ukrajini.
Na kamate utječe inflacija i rat u Ukrajini
To se prelilo i na Hrvatsku, ali iz Erste banke napominju da je
to bilo blaže nego u drugim usporedivim zemljama, naročito u
zemljama koje su izvan Eurozone.
“Hrvatska zbog ulaska u monetarnu uniju (uvođenje eura) koristi
integracije praktičnog ukidanje valutnog rizika te doprinosa
smanjenju premije na rizik, kao i činjenicu da je bankarski
sustav u Hrvatskoj već od ranije visoko likvidan”, ističu u Erste
banci.
“Stoga u ovom trenutku očekujemo nastavak trenda stabilizacije
kamatnih stopa, dok će eventualan postupni pad istih ovisiti o
dinamici daljnjeg spuštanja referentnih kamatnih stopa, oko čega
i dalje postoji visoka razina neizvjesnosti, ali i o drugim
faktorima, pri čemu treba istaknuti rastući trend depozitnih
kamatnih stopa”, ističu iz Erste banke.