Istraživalo se 1.814 osoba, a za 1.487 je potvrđeno da su žrtve rata. Za 288 osoba nedostaju dodatni izvori da bi se potvrdili indentitet, odnosno način i okolnosti stradanja.
Na mrežnim stranicama Centra za součavanje s prošlošću
Documenta u četvrtak su objavljeni prvi rezultati
istraživanja stradalih i nestalih na području Karlovačke županije
tijekom Domovinskog rata, ti su podaci predstavljeni u Karlovcu,
a oni koji bi mogli pomoći nadopunama ili ispravcima su pozvani
da to učine.
Rezultati su objavljeni nakon dodatnih terenskih provjera,
prikupljanja i analize nove dokumentacije te obrade podataka.
Istraživalo se 1.814 osoba, a za 1.487 je potvrđeno da su žrtve
rata. Za 288 osoba nedostaju dodatni izvori da bi se potvrdili
indentitet, odnosno način i okolnosti stradanja. Uvršteni su i
podaci za 53 osobe partnerskih organizacija koje provode takva
istraživanja za Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Za 39
osoba koje se istraživalo je utvrđeno da nisu žrtve rata, odnosno
da smrt nije vezana za rat.
Iz Documente podsjećaju da više od 30 godina od početka rata u
Hrvatskoj ne postoji jedinstven i javno dostupan popis ubijenih i
nestalih, a da je riječ o civilizacijskoj obvezi kojom se odaje
počast žrtvama. Napomenuli su da se istraživanjima nastoji
stvoriti realan i činjenično utemeljen pregled stradanja.
Poručili su da dostupnost takvih podataka može blagotvorno
utjecati na raspravu o ratu, biti “snažan podsjetnik” na to da su
prava žrtava i stradalnika te njihovih srodnika i dalje
zanemarena te da ovi podaci upozoravaju i na nerazjašnjenu
sudbinu velikog broja nestalih.
Objasnili su da se njihova istraživanja sastoje od provedbe
intervjua na terenu, sakupljanja te analize i usporedbe podataka
iz različitih izvora kao što su javno dostupni popisi,
monografije, sudski spisi, različita uvjerenja i drugo.
Iz Documente navode da su do sada identificirali više od 20.000
žrtava, a voditeljica Vesna Teršelič napominje da je zbog ovakvih
istraživanja koje provode više od deset godina taj centar i
osnovan.
– Nadamo se da je ovo temelj i za suočavanje s prošlošću i za
izgradnju povjerenja. I dalje osjećamo posljedice rata i važno je
zapisati ime i prezime te okolnost stradanja svake osobe. To je
vrlo važan spomenik. Želimo dati doprinos pamćenju svih ubijenih
i nestalih, bez obzira na njihovu pripadnost jer smatramo da je
vrlo važno zapamtiti svaku osobu. Pozivamo institucije i Hrvatski
memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata da objave
podatke. Naši su podaci komplementarni. Ono što prikuplja
Documenta prolazi provjeru kroz terensko istraživanje – u puno je
slučajeva vrlo važno podatke provjeriti na terenu sa svjedocima
vremena – poručila je V. Teršelič.
Zamjenik predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke
županije Rade Kosanović je rekao da se Documenta “uhvatila
velikog i specifičnog posla”.
– Vrlo je teško pronaći prave suradnike, one koji žele govoriti.
Jedan od njih sam bio ja. Pojedinci koji možda nešto i znaju i
dalje skrivaju svoje misli, a ne znam zbog čega – kazao je
Kosanović.
Istraživačica Tena Banjeglav je objasnila da popis uključuje
područja Karlovca, Duge Rese, Slunja i Vojnića i da se sastoji od
četiri tablice.
– Najveća se odnosi na žrtve za koje smo iz tri izvora po našoj
metodologiji mogli potvrditi da uistinu jesu žrtve. Navode se
posebno i žrtve za koje nedostaje neki od podataka, bilo osobnih,
bilo načina ili datuma stradanja. Za to trebamo dodatne podatke i
pomoć. Imamo tablicu s nepotvrđenim žrtvama, a to su one za koje
imamo tek izvor ili dva, za koje nismo uspjeli po našoj
metodologiji utvrditi jesu li uistinu žrtve rata. Imamo tablice
onih za koje smo uspjeli utvrditi da nisu žrtve rata, a u našu
bazu su ušli preko raznih popisa i drugih izvora, a utvrdili smo
da su živi, odnosno da nisu umrli za rata, odnosno da su stradali
u okolnostima koje nemaju veze s ratnim djelovanjima. Na kraju
imamo osobe koje su već objavljene, bili državljani Srbije i Crne
Gore ili Bosne i Hercegovine, a već su ih objavile naše
partnerske organizacije – rekla je.
Najviše je terenskog istraživala provela Božica Ciboci koja je
navela niz konkretnih primjera.