Direktorica Katarina Malenica je naglasila da je voda zdravstveno ispravna kad se razbistri
Vodovod i kanalizacija će razmotriti mogućnost umanjenja iznosa
računa za područje Švarče jer je se tamo najčešće pojavljuje
zamućena, odnosno obojana voda, a u proteklih mjesec dana je taj
problem sve češći diljem grada, odnosno vodoopskrbnog sustava,
izvijestila je u srijedu u Karlovcu Katarina Malenica,
direktorica te karlovačke tvrtke, a primijenit će se i nova
tehnologija ispiranja mreže.
Kao što je proteklih dana napominjano, pa i na sjednici Gradskog
vijeća Karlovca u utorak, do češćeg zamućenja uglavnom dolazi
zbog intenzivnih radova u sklopu projekta “Poboljšanje
vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac – Duga Resa”
ukupne vrijednosti veće od 67 milijuna eura kojega provodi ta
karlovačka gradska tvrtka.
– Na svaku dojavu reagiramo – naš tim izlazi na teren, ispire
vodoopskrbni cjevovod i potom se vrše analize. Za sada su svi
nalazi bili sukladni. Voda se može konzumirati kad se izbistri –
zamućena se ne smije. I ubuduće ćemo izlaziti na sve prijave i
reagirati. Planiramo uvesti dodatna ispiranja sustava noću –
rekla je K. Malenica.
U Draganiću je došlo do zamućenja jer se radilo na produljenju
cjevovoda za tvrtku Kolos kod deponija na Ilovcu kada je nastalo
oštećenje cjevovoda, a s time i znatno isticanje vode, pada tlaka
te povećanja strujanja i zamućenja, objasnio je Kristijan
Kolaković, voditelj sektora vodoopskrbe.
Predstavljen je konzultant tvrtke Jurica Kovač koji je objasnio
da se zamućenja najčešće događaju ljeti i da povećana potrošnja
vode utječe na povećanje protoka kroz cjevovode, a to podiže
talog, “koji je normalna pojava u svim vodoopskrbnim sustavima”.
– On može nastati na samim izvorištima ili kretanjem kroz
cjevovode zbog starosti, kvalitete materijala, spojeva i tako
dalje. U Karlovcu imamo intenzivnu izgradnju na sustavima
odvodnje i vodoopskrbe, pa vanjski izvođači koriste vodu s
hidranata za svoje potrebe i na već povećane brzine protoka
dodaju nove. Problem je i nelegalno korištenje vode na
hidrantima, što je često, posebice na ruralnim područjima.
Građani nezakonito spajaju cisterne i uzimaju vodu na hidrantima
za svoje potrebe. I oni doprinose zamućenju. U Karlovcu su i
dalje u funkciji cjevovodi iz 1915. godine. Centar grada ima
velik broj cjevovoda koji su izgrađeni i prije Drugog svjetskog
rata. Dosta ih ima taloga u sebi. Ovaj sustav ima više od 2.300
hidranata. Teško je tvrtki pratiti i nadzirati tko ih nelegalno
koristi. Kada vidite da netko koristi vodu na nekom hidrantu s
traktorskom prikolicom, izvjesno je da se to čini nezakonito.
Osoba koja to radi krade vodu i još veće posljedice ostavlja
zamućenjem. Takva ponašanja uzrokuju i česta pucanja cjevovoda
zbog naglog otvaranja i zatvaranja ventila – rekao je Kovač.
Nastavio je da tvrtka Vodovod i kanalizacija unapređuje stanje i
da se to uobičajeno radi ispiranjem mreže.
– U razgovoru s kolegama sam istaknuo kako na nov način
pristupiti tome. Ta metoda je prisutna tek desetak godina i nije
poznata niti u drugim krajevima. Dakle, ići ćemo s novom
metodologijom ispiranja mreže i primjenom novih tehničkih
rješenja i tehnologija koje će nam omogućiti da pratimo stanje u
sustavu. Razmatraju se i tehnička rješenja uvođenja mjerenja i
daljinskog nadzora, da možemo unaprijediti praćenje stanja.
Kvaliteta vode se prati na vodozahvatima, međutim ne i unutar
sustava. Ideje koje imam, koje ću podijeliti s kolegama i na
kojima ćemo raditi će biti čak i inovacija za Hrvatsku –
napomenuo je Kovač.
Ustvrdio je da “karlovački sustav prolazi kroz intenzivno
razdoblje obnove”.
– Neki cjevovodi su stari 80 godina, a uobičajeni rok trajanja je
50. Dakle, imamo dosta cjevovoda kojima je životni vijek prošao.
Cijena vodne usluge ne pokriva troškove redovne obnove
vodoopskrbnih mreža, a ono što se plaća služi osnovnom
funkcioniranju sustava, pa prema tome nema kapitalnih
investicija, a obnavlja se novcem iz fondova Europske unije ili
državnog proračuna. Praksa u najnaprednijim zapadnim zemljama je
da se svake godine zamijeni dva posto vodovodne infrastrukture
imajući u vidu da je prosječan rok trajanja 50 godina, a u
Hrvatskoj to nitko ne radi i čak nije niti na 0,5 posto obnove
godišnje – naveo je Kovač.
Upozorio je na “ogroman problem s ljudskim resursima”, a sve
su veće i kompleksnije vodoopskrbe i imaju više tehnologije.
Stoga se traži i više znanja te veći broj kompetentnih, dodao je.
– Nemamo ih dovoljno iz brojnih razloga – općenito nema radne
snage, a plaće u javnoj vodoopskrbi su među najnižima u javnom
sektoru, mada su vodni resursi najvredniji. Danas je vodovodima
teško pronaći vodoinstalatera. Građani žele ispravnu i pitku vodu
i to je opravdano, no treba imati razumijevanje s kojim su
izazovima i poduzeća suočena – rekao je Kovač.
Pozvao je građane da imaju više razumijevanja za okolnosti i da
se javi vodovodu, ako netko nelegalno koristi vodu. Najavio da će
se idućeg tjedna sastati s “legalnim korisnicima na vodoopskrbnom
sustavu” kao što su građevinske i komunalne tvrtke, da ih se
“uputi kako doprinijeti opreznijim korištenjem tome da se smanji
broj zamućenja”.
– Upravljanje sustavom i njegovo održavanje je kontinuirani
proces i radimo na tome da to unaprijedimo – naglasio je Kovač.
Pojasnio je i po čemu se ta nova metoda ispiranja razlikuje od
sadašnje.
– Uobičajena je praksa kod nas i u svijetu ispirati mrežu na dva
načina. Jedan je na hidrantima, a drugi po pritužbama te kada se
vrše građevinski radovi. Nova metodologija podrazumijeva
intenzivno sustavno pranje kompletnog vodoopskrbnog sustava, što
nije uobičajena praksa. Pristup podrazumijeva zatvaranje ventila
nekih krakova i otvaranje ključnih hidranata, analizu pomoću
hidrauličnog modela i izračuna referentnih brzina protoka da
bismo cjevovod učinkovito isprali. To traži više planiranja i
ljudske i tehničke resurse, da se radi proceduralno. Ideja je
dobiti sliku sustava kako bismo točno znali koje cijevi i u kojim
intervalima treba ispirati preventivno. Ta metodologija se mora
uvesti u praksu, s čime započinjemo sutra, a trebat će nam
nekoliko mjeseci rada da stvorimo sliku sadašnjeg stanja, pa da
onda dođemo do drugog kruga ispiranja. Radit ćemo intenzivno
mjerenja na cjevovodima i odredit ćemo vremena trajanja
ispiranja. Uvest ćemo i nove tehnologije, posebne mjerne setove
koje za ispiranja mjere količinu, tlak, mutnoću i temperaturu, pa
tako kalibriramo sustav – dodao je.
Istaknuo je da “moramo djelovati preventivno”.
– Često korisnici iz neznanja, a nekad i nebrige koriste vodu na
razne načine – od građevinskih i komunalnih tvrtki do vatrogasaca
za provjere znanja, vježbi i natjecanja – naveo je Kovač.
Upozorio je na strukturne probleme vodoopskrbnih tvrtki u
Hrvatskoj.
– U prosjeku imamo dvostruko manje zaposlenih u održavanju na
mreži unazad 25 godina, a dvostruko više mreže. Više od polovice
zaposlenih je starija od 50 godina. Voda je bogatstvo, ali i
odgovornost svih nas. Razumijem opravdano nezadovoljstvo uslugom,
ali treba razumjeti s kojim se ograničenjima radi. U Danskoj
vodovodi moraju biti samoodrživi i od države ne dobivaju nikakav
novac. Tamo je cijena vodovodne usluge čak deset eura po kubičnom
metru i u tome nitko ne vidi nikakav problem. I kod nas je takva
cijena, ali država subvencionira razliku. Slično je u
Nizozemskoj. U velikim urbanim središtima je cijena vodne usluge
manja, no to su ogromna područja s velikim gospodarstvom koje
troši vodu i velikim brojem potrošača. Nekad je industrija činila
80 posto potrošene vode, a građanstvo 20, no sad je obrnuto –
kazao je Kovač.
Usporedio je našu situaciju i s onom u Indiji i Tanzaniji.
– Ne znamo koliko smo bogati. Većina ljudi na kugli zemaljskoj
nema vodu 24 sata na dan, a kada imaju – nije za piće. Tako je u
Indiji ili Tanzaniji. Nemamo pojma koja je blagodat imati 24 sata
na dan vodu koja je zdravstveno ispravna i koju netko dovede na
peti kat – napomenuo je Kovač.