Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić nazočio je sa svojim suradnicima na misnom slavlju u Nacionalom svetištu svetog Josipa u Karlovcu, u srijedu 17. srpnja 2024. godine. Pri kraju misnog slavlja u Josipovu svetištu u Karlovcu, rektor Lakušić govorio je o obnovi zagrebačke katedrale.
Katedrala je zgrada po kojoj je Zagreb prepoznatljiv, osobito po
njenim zvonicima. Mnoge razglednice iz Zagreba na sebi sadrže
neku fotografiju katedrale. Mnogi turisti imaju volju i želju
vidjeti katedralu. Građane zanima kako ide obnova Katedrale pa je
pri kraju mise dr. Stjepan Lakušić odgovorio na
nekoliko pitanja vezanih za obnovu zagrebačke katedrale.
– To je jedina katedrala u svijetu koja je bila toliko blizu
epicentru potresa. Htjeli smo da ju obnavljaju hrvatski
inženjeri, htjeli smo da znanje hrvatske akademske zajednice
ponudi rješenje obnove na dobrobit svih. Bilo smo sretni da je
Zagrebačke nadbiskupija prihvatila naše rješenje. Bili smo
odlučni pristupiti i tražiti rješenje ovako složenome zadatku –
kazao je dr. Lakušić.
Kada govorimo o obnovama katedrale obnova Zagrebačke
katedrale jedan od tri najvećih projekata u
svijetu.
– To je toliki složen zadatak, ne samo u inženjerskom
pogledu nego zahtjevan i u vremenskom i u novčanom. Još 2020.
godine u svibnju odmah nekoliko mjeseci nakon potresa predvidjeli
smo dvanaest koraka koji su potrebni da bi ih u narednih pet
godina sve bilo dogotovljeno. Upravo smo tako i krenuli, uz
naravno veliku pomoć Vlade RH, uvjereni da se može obnoviti i
dobiti sigurniji objekt u odnosu na ono vrijeme kada je građeno.
Krenuli smo skromno, bez neke velike pompe.
Katedrala je kao građevina u cijelosti
sigurna?
– Ono što je bilo problematično je svod koji je bio u katedrali
dosta razrušen. Sada je on stabilan, siguran, zidovi više nisu u
opasnosti da bi se razdvojili. Krovište koje je u jednom potresu
otišlo na jednu stranu, a u drugom potresu u Petrinji, vratio se
skoro na poziciju gdje bi trebalo biti, također je
osigurano.
Tornjevi su bili najveća opasnost koja se mogla
dogoditi.
– Kamen nije bio na onoj poziciji koja garantira sigurnost, i
naravno da je prijetila velika opasnost. U cijelosti je urađeno
trodimenzionalno snimanje, svaki blok je numeriran. Koji je
oštećen zamijenjen je točno takvim novim od istoga kamena kako bi
se mogao kvalitetno obnoviti.
Što u slučaju novog potresa?
– Predvidjeli smo situaciju, u kojoj bi se dogodio novi potrest.
Zato smo u unutrašnjost zvonika osigurali sigurnu čeličnu jezgru
koja im daje sigurnost od bilo kojih pomaka koji bi se mogu
dogoditi. Da bi bili sigurni mi i oni koji će koristiti
katedralu, građani i vjernici uključili smo vanjske recenzente
koji su ocijenili našu ponudu, odnosno rješenje. Ti vanjski
recenzenti bili su oduševljeni, poglavito činjenicom da je u tako
kratko vrijeme tako složeni objekt, tako teška i zahtjevna
oštećenja riješila jedna ustanova, a to je Građevinski fakultet
sveučilišta u Zagrebu sa svojim suradnicima.
Što sada slijedi?
– Sada smo u poziciji druge faze da ono što je osigurano i
stabilno možemo dovesti u sljedeću fazu, a to je uljepšavanje,
odnosno unutarnja rješenja i finalizacija. Došlo je vrijeme da se
polako skele mogu fazno korak po korak micati, kako bi građani u
narednoj fazi mogli koristiti katedralu u prvom dijelom, a onda
kasnije kroz godinu i pol i u cijelosti.
Kad će građani moći koristit
Katedralu?
– Želja nam je osposobiti katedralu za ograničeno korištenje do
Božića ove godine, uz jednu zadršku koja ovisno o dinamici
radova, do sredine sljedeće godine.
Za kad se planira kompletan završetka
obnove?
– Svi bi htjeli da bude brzo, jednostavno i jeftino. Naprosto to
je neostvarivo, a pogotovo ako imate spomenik kulture koji je u
službi žive zajednice u ovom slučaju vjernika. Zanimljivost
je primijetiti da smo imali obnovu i potres u vrlo neobično
vrijeme. Bilo je vrijeme korone. Važno je spomenuti da su analize
oštećenja ostvarili hrvatski inženjeri i hrvatski znanstvenici.
Predstavnici Svjetske banke, prilikom posjeta Hrvatskoj dok sam
još bio dekan Građevinskog fakulteta kazali su mi da smo mi
jedina zemlja u kojoj su cjelokupnu analizu i sve projekte
riješili stručnjaci iste, odnosno naše Hrvatske, zemlje i to
jedna institucija, točnije Sveučilište u Zagrebu.
Kroz obnovu smo dobili obnovljenu građevinu, ali sve
drugo u društvu treba obnavljati lijepim i dobrim
djelima.
– Poznato je da mnogi žitelji Zagreba i Hrvatske upravo u
prostoru Zagrebačke katedrale pronalaze mir, oprost grijeha,
lijepu riječ utjehe i ohrabrenja. U prostorima Zagrebačke
katedrale dobivamo samo lijepe riječi a lijepe riječi čine ljude
dobrima, a dobrota je ono što može stvarati novo dobro a to je
upravo ono što želimo ovom društvu: osvježiti društvo dobrotom
jer jedino tako možemo biti bolji ljudi, a bolji ljudi mogu
stvarati bolju budućnost, a budućnost stvaramo upravo za naše
mlade za našu djecu. To su razlozi zašto je akademska zajednica
važna i bitna, jer kada imate jaku akademsku zajednicu i jaka
sveučilišta onda ste sigurni da će vaša budućnost biti dobra jer
oni skrbe za ono što je najvažnije, oni brinu o našim draguljima,
a naši dragulji su naša djeca koja se obrazuju – kazao je rektor
Lakušić.
Uz Rektora Sveučilišta u Zagrebu na misnom su slavlju nazočili i
prof. dr. sc. Dubravko Majetić, Prorektor za
znanost, istraživanje i poslijediplomske studije, prof. dr. sc.
Tomislav Josip Mlinarić, Prorektor za inovacije,
transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom i prof. dr. sc.
Jurica Pavičić, Prorektor za međunarodnu i
međuinstitucijsku suradnju.
Na koncu je rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu na
Dubovcu mons. Antun Sente ml., uz pomoć dekana
Veleučilišta u Karlovcu Ivana Štedula, rektoru Lakušiću i
njegovim prorektorima uručio repliku kipa svetog Josipa.
ZAHVALA SUDIONICIMA MOLITVENOG HODA U NACIONALNOM SVETIŠTU SV.
JOSIPA
U srijedu 17. srpnja misom u Nacionalnom svetištu sv.
Josipa na Dubovcu u Karlovcu odalo se priznanje sudionicima
molitvenog hoda održanog uoči proslave Dana grada Karlovca u kome
su sudjelovale 22 laičke udruge i molitvene zajednice s oko 400
sudionika.
Osim njih misi su nazočili čelnici akademske zajednice
Zagrebačkog sveučilišta na čelu s rektorom dr. sc.
Stjepanom Lakušićem. Misu je predslavio
Karlovački dekan Dražen Karačić a suslavilo je
šestero svećenika među kojima i rektorom zagrebačke katedrale
mons. Zlatkom Korenom kao i rektorom svetišta
sv. Josipa mons. Antunom Senteom ml. koji
je spomenuo sve 22 udruge i zajednice istaknuvši:
– Današnjom misom zahvaljujemo svim vrijednim sudionicima
molitvenog hoda za sva dobra ostvarenja kao i molitve preporuke
da se nas grad čuva koji je i osnovan kao ‘antemurale
christianitatis’ 13. srpnja 1579. godine te se nadam da ta
ideja i dalje živi. Ova misa je zahvala za uspješan
molitveni hod svih udruga i zajednica.
Župnik Novog centra i karlovački dekan preč. Dražen
Karačić predvodio je misno slavlje.
– Današnju srijedu želimo nazvati srijedom zahvalnosti za sve one
koji doprinose da ovaj grad i ovaj svijet u kojem živimo uistinu
svjedoči Gospodina. Zaključimo može li stvorenje biti iznad
stvoritelja? Zaključak je da ne može – kazao je preč. Karačić a
zatim je ispričao priču o Ivanu, sinu koji je završio pravo i
koji je od oca očekivao za nagradu automobil.
– Otac ponosan na sina, poklonio mu je ukoričenu knjigu Bibliju.
Sin je bio nezadovoljan i odbacio je knjigu i nije iz revolta
više kontaktirao s ocem. Nakon više godina kad je čuo da je otac
umro, posjetio je njegov dom i našao odbačenu bibliju. Uzevši ju
primijetio je na zadnjoj strani korica kuvertu s ključem za novi
automobil koji mu je otac kupio. U ovoj priči može se prepoznati
svatko od nas s nezahvalnošću koju pokazujemo prema nebeskom ocu
koji nam je podario talente ali i prema zemaljskom ocu i obitelji
koji nam daruju najbolje što mogu a to je njihova ljubav, srce i
vrijeme. Poruka današnjeg susreta neka bude zahvala Bogu,
bližnjima i ljudima oko sebe jer to nisi ničim zaslužio.
Glazbom je misu animirao zbor mladih župe Agape
uz vodstvo Josipa Vukovića.
Foto: Zvonko Ranogajec