Jedini mali plus je pozitivni prirodni prirast u Kamanju.
Nove brojke, sve ostalo staro. Izvještaj o
prirodnom prirastu u Republici Hrvatskoj mogao bi se
slobodno i službeno nazvati izvještajem o demografskoj
katastrofi. Brojke su iz godine u godinu sve lošije pa je i 2023.
postignut novi negativni rekord – rođeno je samo 32.170 djece,
najmanje od kada postoje statistička mjerenja tog tipa.
Doduše, ukupni prirodni prirast, jasno debelo negativan, ipak
nije rekordno negativan, jer nakon pandemije COVID-a opada i broj
umrlih pa je brojka od 19.105 umrlih više nego rođenih ipak manja
od čak 26.204 u 2021. godini.
U velikom i debelom minusu je, dakako, i Karlovačka županija. Ako
ćemo tražiti sitnu utjehu onda to eventualno možemo u činjenici
da u broju rođenih ipak nije nastavila obarati rekorde – rođeno
je 852 djece što je ipak više nego 796 godinu prije. Umrlih je,
pak, bilo 1814, odnosno 969 više nego rođenih.
Ista stvar je i u gradovima Karlovačke županije – u Karlovcu 361
rođeni i 767 umrlih, tu negdje u postotnom omjeru su i Duga Resa
sa 76 rođenih i 158 umrlih i Ogulin sa 93 rođena i 208 umrlih. Za
nijansu bolje u Ozlju (51 rođeni, 92 umrla), a apsolutno
katastrofalno u Slunju – 23 rođena i 87 umrlih.
Slunj time ima vitalnih indeks od 26,4 i gori je i od većine
općina, lošija je situacija samo u Ribniku (2 rođena i 9 umrlih –
vitalni indeks 22,2) i Vojniću (16 rođenih i 64 umrla – vitalni
indeks 25).
Od pozitivnih vijesti možemo izdvojiti tek da je Kamanje lani
bilo u pozitivi što se rijetko događa – imali su šest rođenih i
četiri umrla. Tu je negdje i činjenica da su sve općine imale
barem jednog rođenog, što također proteklih godina nije uvijek
bio slučaj. No, osim Kamanja svi su u debelom minusu, donekle se
još izdvaja Netretić sa 24 rođena i 30 umrlih.
Evo i podataka za ostale općine, koje nisu dosad spomenute u
tekstu. Prva brojka u zagradi odnosi se na broj rođenih, a druga
na broj umrlih.
Barilović (34 – 54), Bosiljevo (10 – 19), Cetingrad (14 – 34),
Draganić (21 – 42), Generalski Stol (18 – 48), Josipdol (22 –
48), Krnjak (8 – 22), Lasinja (14 – 28), Plaški (14 – 22),
Rakovica (19 – 31), Saborsko (4 – 13), Tounj (9 – 16) i Žakanje
(6 – 18).
Tko su, pak, državni rekorderi po vitalnom indeksu? Vjerojatno
više igrom slučaja, jer riječ je o vrlo malim brojkama,
najpozitivnija je slika u općini Zadvarje u Splitsko-dalmatinskoj
županiji koja je imala 6 rođenih i 3 umrle osobe, dakle vitalni
indeks 200. Najnegativnija je, pak, općina u Šibensko-kninskoj
županiji, a koja, ovisi o interpretaciji. Najniži vitalni indeks
ima općina Unešić sa 2 rođena i 46 umrlih što daje vitalni indeks
4,3. No, općina Civljane ni nema vitalni indeks jer se u njoj,
jedinoj u Hrvatskoj, lani nitko nije rodio, dok je bilo 9 umrlih.