I početak rujna obilježit će vrućine u unutrašnjosti i na Jadranu. Krajem prvog tjedna rujna na kopnu može biti promjenljivo i nestabilno
Po podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) srednje i
srednje maksimalne temperature zraka na svim meteorološkim
postajama u prvih osam mjeseci ove godine bile su veće od
prosjeka za referentno klimatološko razdoblje od 1991. do 2020.
godine, a Dubrovnik je srušio rekord topline mora.
Do 26. kolovoza oboren je rekord srednje dnevne temperature zraka
na postajama Bilogora i Gradište. Na 23 postaje ovogodišnji je
kolovoz bio do sada, a na 16 postaja (Bilogora, Bjelovar,
Daruvar, Dubrovnik, Gospić, Gradište, Osijek, Parg, Puntijarka,
Rijeka, Senj, Sisak, Slavonski Brod, Zadar, Zagreb – Maksimir,
Zavižan), najtopliji mjesec od 1961. godine.
Na 17 postaja premašen je rekord maksimalne dnevne temperature
zraka, a na 13 postaja su premašeni dnevni maksimumi temperature
zraka od 1961. I srpanj je na gotovo svim postajama DHMZ-a bio
rekordno topao, ožujak bio je među tri najtoplija a veljača je po
srednjim temperaturama bila najtoplija dosad. Slično je bilo i sa
srednjim maksimalnim temperaturama zraka, ističu iz Državnog
hidrometeorološkog zavoda.
Što se temperature mora tiče, 16. srpnja u Dubrovniku iznosila je
30 stupnjeva Celzijevih. Jednako toliko iznosila je do sada
apsolutno najviša temperatura mora u Hrvatskoj na postajama
DHMZ-a, a izmjerena je 18. srpnja 2023. godine u Crikvenici.
Meteorolozi ističu da ovogodišnji rekord za Dubrovnik još nije
prošao sve potrebne stupnjeve kontrole, pa se važećim apsolutnim
maksimumom za taj grad još uvijem smatra temperaturu mora od 29.1
stupnjeva, koliko je izmjereno 4. srpnja 2022. godine. Ove godine
imali smo tri toplinska vala, a preliminarni podaci ukazuju da su
se ovogodišnja upozorenja na njihovu pojavu češće odnosila na
veći dio zemlje nego prethodne godine, ističu u DHMZ-u.
Meteorolozi i prognostičari također procjenjuju da će se zbog
globalnog zatopljenja rast temperature nastaviti pa se mogu
očekivati daljnji porasti minimalnih i maksimalnih temperatura
zraka. Iako svako ljeto ne mora biti toplije od prethodnog, u
budućnosti nas očekuju toplinski valovi koji će biti
intenzivniji, dugotrajniji i na većem području, nego li smo to
imali u proteklim dekadama, napominju.
I početak rujna obilježit će vrućine u unutrašnjosti i na
Jadranu. Krajem prvog tjedna rujna na kopnu može biti
promjenljivo i nestabilno. Izgledi za promjenljivije vrijeme uz
češću kišu te uz malo nižu temperaturu rastu sredinom mjeseca i
na moru, ali bi i dalje posvuda vrijednosti temperature mogle
biti više od prosječnih ili prosječne.
Krajem rujna također je moguće iznadprosječno toplo a uz umjerenu
do veliku vjerojatnost prevladavat će stabilno vrijeme. Prema
prognostičkim materijalima za sezonsku prognozu, u listopadu i
studenome izgledno će biti toplije od prosjeka. To ne isključuje
mogućnost dana ili kraćih razdoblja s temperaturom nižom od
klimatoloških srednjaka tijekom ta dva mjeseca a to, drugim
riječima, znači da ćemo imati bablje ljeto.
Kad su oborine u pitanju prognostičari navode umjerenu
vjerojatnost za prosječno kišan listopad i studeni, uz mogućnost
veće količine oborine u odnosu na višegodišnje mjesečne
srednjake, posebice u studenome. Slično je to kao i prošlih
nekoliko godina kada su jesen obilježila razdoblja s čestom
kišom, osobito njezinu drugu polovicu.
Iz DHMZ-a napominju kako je ovdje riječ o dugoročnim prognozama
koje nemaju pouzdanost kao kratkoročne.