Prošle je godine na današnji dan bilo 167 poginulih u prometu, a ove do danas 166 što je približno isto, no i jedna smrtno stradala osoba je previše, a pogotovo dijete, kazao je Božinović.
Ove je godine u prometu ukupno nastradalo 631 dijete, od
toga pet smrtno, 536 ih je lakše, a 90 teže ozlijeđeno. U
usporedbi s istim razdobljem lani poginulo je dvoje
djece manje, a bilježi se i smanjenje teških ozljeda, istaknuto
je u srijedu na skupu o sigurnosti u prometu.
Na skupu za ravnatelje osnovnih škola uoči početka nove školske
godine te povećanog broja djece u prometu održanom u srijedu na
zagrebačkom Sveučilištu voditelj Službe prometne
policije Josip Mataija kazao je da su podaci o
stradavanju djece u prometu ove godine nešto povoljniji, no “ne
možemo biti zadovoljni dok ijedno dijete strada u prometnim
nesrećama”.
Upozorio je da čak 60 posto djece stradava u vozilima roditelja,
kao suputnici. Pozvao je prvenstveno vozače, uoči početka nove
školske godine na povećan oprez te najavio da će policija u
sklopu tradicionalne akcije “Poštujte naše znakove” pojačano
nadzirati promet u zonama škola, pomagati djeci pri prelasku
ceste i represivno djelovati prema prekršiteljima prometnih
propisa. Također će u prvim razredima održati edukaciju o
sigurnosti o prometu.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor
Božinović rekao je kako se skup organizira u sklopu
Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama, znanstveno je
utemeljen i dopunjen iskustvima koje je prometna policija
prikupila u praksi. Prošle je godine na današnji dan bilo 167
poginulih u prometu, a ove do danas 166 što je približno isto, no
i jedna smrtno stradala osoba je previše, a pogotovo dijete,
kazao je Božinović.
Dodao je da aktivan angažman unutar školskog sustava može
dugoročno promijeniti ono što nije na zadovoljavajućoj razini, a
to je prometna kultura jer godišnje imamo oko 750.000 prekršaja,
što u prosjeku znači da je svaki treći vozač u Hrvatskoj učinio
prekršaj.
‘Prekasno ako edukacija o prometnoj sigurnosti počne tek
u autoškolama’
“Ne postoji zakon koji to može riješiti sam od sebe i pristup
mora biti širi na temelju znanstvenih analiza i komparativne
prakse u drugim zemljama”, rekao je Božinović. Najavio je da će
se nakon ravnatelja educirati i nastavnici u školama i to bi
trebalo biti jamstvo da se u društvu počne nabolje mijenjati
sklop sigurnosti i kulture u prometu.
Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan
Fuchs rekao je da se u obrazovnom sustavu vodi briga o
primjeni kurikuluma i kako educirati ne samo djecu i učenike,
nego i nastavnike i ravnatelje pri čemu je najveća uloga Agencije
za odgoj i obrazovanje. Sigurnost i prometna kultura djece i
mladih su apsolutno važni i bitni, no osim u školama potreban je
i rad roditelja s djecom. To je vrlo širok aspekt, a ministarstvo
će apsolutno davati potporu da se Nacionalna strategija i njezini
ciljevi u što većoj mjeri ostvare, naglasio je Fuchs.
Dekan prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marko
Šoštarić rekao je da je edukacija jedno od najvažnijih
područja na koje možemo djelovati kao bi se povećala sigurnost
prometa i spriječile teške prometne nesreće, ali je prekasno ako
edukacija počne tek u autoškolama. Stručno usavršavanje
organizirali su Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, Agencija
za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
mladih te MUP.