Prosječnim korištenjem tradicionalnih mesnih proizvoda u
Hrvatskoj ne prelazi se preporučeni dnevni unos soli, unatoč
činjenici da pojedini proizvodi sadrže čak oko
polovine preporučenog dnevnog unosa, ali stručnjaci
upozoravaju na opasnost zbog blagdana tijekom kojih konzumacija
hrane znatno nadilazi prosjek.
Hrvatski stručnjaci za hranu analizirali su udio kuhinjske soli u
124 uzorka tradicionalnih mesnih proizvoda iz skupine trajnih
kobasica, trajnih i polutrajnih suhomesnatih proizvoda te slanina
napravljenih na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstava u Istri
i Dalmaciji, te Središnjoj i Istočnoj Hrvatskoj.
Rezultati su pokazali da najveći udio soli sadrže suhomesnati
proizvodi (6,16 posto) i slanina (5,30 posto), a najmanji trajne
kobasice (4,20 posto). Nema značajne razlike između hrvatskih
regija iz kojih potječe proizvod, što je rezultat sličnosti u
recepturama i tehnologijama proizvodnje, kaže se u istraživanju
objavljenom u časopisu “Meso”.
Najveći dnevni unos soli s obzirom na prosječnu upotrebu
navedenih vrsta mesnih proizvoda utvrđen je u Istočnoj i
Središnjoj Hrvatskoj, približno 60 posto, a najmanji u Istri i
Dalmaciji, približno 40 posto, navodi se u istraživanju.
Autori su do rezultata došli stavljajući u odnos dobivene podatke
iz tradicionalnih mesnih proizvoda i prehrambene navike građana
poznate iz ranijih istraživanja, te iz neobjavljenih
podataka Hrvatske agencije za hranu.
Od ukupno 2002 ispitanika, njih 325 konzumiralo je prosječno
dnevno 14,7 grama vratine, 29,8 grama pršuta, 34,6 grama špeka,
41,5 grama slanine, 42,5 grama domaće kobasice, 44 grama šunke,
51,3 grama pancete i 58 grama kulena.
S obzirom na to, oni su konzumacijom domaće kobasice unijeli
dnevno 1,76 grama soli, konzumacijom kulena 2,55 grama, suhe
šunke 2,88 grama i pancete 2,85 grama soli. Kako je maksimalna
preporučena dnevna količina soli 5 grama, što otprilike stane u
jednu manju žlicu, tradicionalni mesni proizvodi sudjeluju s oko
polovicom tih potreba.
Liječnici ističu podatak da je smanjenjem unosa soli za oko tri
grama dnevno kroz 10 do 15 godina kardiovaskularni rizik
smanjen za 25 posto, a ukupna smrtnost za 20 posto.