U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. jedinici koju praktično čini cijeli svijet
Hrvatska u srijedu bira 11. saziv Hrvatskog sabora. O
tome koji će ih zastupnici u iduće četiri godine predstavljati i
tko će dobiti priliku formirati novu Vladu i upravljati državom,
odlučivat će nešto više od 3 milijuna 733 tisuće birača. U Sabor
se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u
Hrvatskoj, osam biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12.
jedinici, a tri birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11.
jedinici koju praktično čini cijeli svijet. U toj jedinici, tj. u
inozemstvu, izbori su po hrvatskom vremenu počeli u ponedjeljak
navečer u Australiji, a u utorak ujutro i u brojnim europskim
državama. U inozemstvu se, naime, glasuje dva dana, u utorak i
srijedu. Birališta se sutra u Hrvatskoj otvaraju u 7 sati, a
zatvaraju u 19 sati.
1. Ne zaboravite dokumente
Svaki birač koji želi pristupiti glasovanju na biračkom mjestu za
zastupnike u Hrvatski sabor identificira se u pravilu
pomoću osobne iskaznice ili putovnice ili vozačke
dozvole odnosno bilo koje druge javne isprave sa fotografijom
birača pomoću koje se može nedvojbeno utvrditi identitet birača.
Važno je dakle istaknuti da se mora raditi o javnoj ispravi i to
s fotografijom, objasnili su za Danas.hr iz DIP-a.
Po dolasku na biračko mjesto, birač je dužan biračkom odboru u
svrhu identifikacije uručiti osobnu iskaznicu odnosno drugu gore
navedenu javnu ispravu, nakon čega birački odbor prvo utvrđuje
biračko pravo birača na tom biračkom mjestu, a zatim biraču
uručuje glasački listić.
Kada birač glasuje na biračkom mjestu pomoću tzv. plave potvrde
to se ne odnosi na identifikaciju birača već na utvrđivanje
biračkog prava birača na biračkom mjestu. Naime, radi se o
situaciji kada je birački odbor već utvrdio identitet birača
(pomoću javne isprave kako je prethodno navedeno), ali je
prilikom utvrđivanja biračkog prava tog birača uvidom u izvadak
iz popisa birača za to biračko mjesto utvrdio da birač nije
naveden u izvatku. U pravilu će se raditi o situaciji kada je
biraču istekla osobna iskaznica te stoga nije upisan u izvadak iz
popisa birača. Takav birač i dalje ima biračko pravo, ali s
obzirom da nije upisan u izvadak, biračko pravo na biračkom
mjestu dokazuje tzv. plavom potvrdom, koju biraču izdaje nadležno
upravno tijelo (u pravilu obližnji matični ured) na dan provedbe
izbora, objasnili su iz DIP-a za Danas.hr.
Nakon što pribavi tzv. plavu potvrdu, birač će se vratiti na
biračko mjesto, gdje će ga birački odbor ponovno identificirati
na osnovi neke gore navedene javne isprave, utvrditi njegovo
biračko pravo na osnovi tzv. plave potvrde te uručiti biraču
glasački listić odnosno omogućiti mu glasovanje. Dakle, tzv.
plava potvrda ne služi za identifikaciju birača već za
utvrđivanje biračkog prava birača na biračkom mjestu.
2. Kako pravilno ispuniti listić?
Glasanje na biračkom mjestu se obavlja osobno, glasačkim
listićem. Glasuje se za liste izborne jedinice navedene na
glasačkom listiću. Glasački listić popunjava se tako da se
zaokruži redni broj ispred naziva liste izborne jedinice. Ako
birač želi pojedinom kandidatu na toj listi dati preferirani
glas, zaokružuje redni broj ispred imena i prezimena kandidata
kojemu daje preferirani glas. Podsjetimo, da trebate paziti i na
nekoliko stvari kod ispunjavanja listića ili će on biti nevažeći.
Kako su za Danas.hr objasnili iz DIP-a, Zakon člankom 79.
propisuje da je nevažeći glasački listić neispunjeni glasački
listić, nadalje to je glasački listić popunjen na način da se ne
može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju je
listu odnosno kandidata glasovao, potom glasački listić na kojem
je birač glasovao za dvije ili više lista, odnosno kandidata, te
glasački listić na kojem je birač glasovao za kandidate s
različitih lista, a nije zaokružio jednu od lista.
3. Ako ste se zabunili, nema povratka, možete glasati
samo jednom
“Člankom 3. stavkom 2. Zakona propisano je da birač na istim
izborima može glasovati samo jedanput. Kada birač pristupi
glasovanju na biračkom mjestu, birački odbor će, nakon što utvrdi
identitet i biračko pravo birača, zaokružiti birača u
odgovarajućem izvatku iz popisa birača, nakon čega birač ne može
ponovno pristupiti glasovanju, primjerice iz razloga jer je
‘zabunom krivo zaokružio glasački listić’. Slijedom navedenog, ne
postoji mogućnost ‘naknadnog ispravka’ glasačkog listića”, kazali
su za Danas.hr iz Državnog izbornog povjerenstva.
4. Ima li kazne za prekršitelje izborne šutnje?
Traje dvodnevna izborna šutnja u Hrvatskoj. Zabranjuje se svaka
izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao
i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora,
objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja,
izjava i intervjua kandidata, te navođenje njihovih izjava ili
pisanih djela.
Za kršenje izborne šutnje prilikom izbora zastupnika u Hrvatski
sabor, Zakon ne predviđa novčane kazne. Za razliku od izbornih
zakona koji se odnose na lokalne izbore i izbore članova u
Europski parlament iz Republike Hrvatske, Zakon o izborima
zastupnika u Hrvatski sabor (“Narodne novine”, broj 116/99,
109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11,
93/11, 120/11, 19/15, 66/15, 104/15, 98/19, dalje: Zakon) ne
propisuje kršenje izborne šutnje kao prekršaj, pa tako niti
novčane sankcije za kršenje izborne šutnje, objasnili su iz DIP-a
za Danas.hr.
5. Smije li se fotografirati listić na biračkom
mjestu?
“Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (“Narodne novine”,
broj 116/99, 109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09,
145/10, 24/11, 93/11, 120/11, 19/15, 66/15, 104/15, 98/19, dalje:
Zakon) ne propisuje biračima izričito zabranu fotografiranja
glasačkih listića (mobitelom ili drugim uređajem) na biračkim
mjestima na dan izbora”, objasnili su iz DIP-a.
Državno izborno povjerenstvo i u dosadašnjoj izbornoj praksi,
upozoravalo je birače da korištenje mobilnih uređaja i
fotografiranje glasačkih listića, nije primjereno te da je u
suprotnosti s općim pravilima ponašanja na biračkom mjestu i
pravilima izbornog postupka.
“Napominjemo da načelo tajnosti glasovanja jamči biračima da
nitko ne može zahtijevati izjašnjenje birača o njegovom glasačkom
opredjeljenju, ali birač je ipak slobodan ako to želi objaviti
svoje glasačko opredjeljenje. U svakom slučaju, pri korištenju
mobilnih i drugih uređaja treba voditi računa da se osigura
tajnost i nesmetano obavljanje glasovanja na biračkom mjestu”,
kažu iz DIP-a.
Za izbore će biti otvoreno oko 7.000 biračkih mjesta. U 7.
izbornoj jedinici u kojoj je i Karlovac i Karlovačka županija,
otvoreno je ukupno 825 biračkih mjesta u 20 gradova i 53 općine.
Broj promatrača je sa oko 8500, koliko ih je bilo prije četiri
godine, pao na oko 5400. O zastupnicima 11. saborskog saziva
odlučivat će 3 milijuna i 773 tisuće birača, što je za 127 tisuća
manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj
ih je 3 milijuna i 511 tisuća, bez prebivališta u Hrvatskoj,
aktivno registriranih je 222.300 birača.
Za izbore će biti otvoreno oko 7000 biračkih mjesta, od čega u
Hrvatskoj oko 6500, a u inozemstvu 110 u 41 državi, navodi član i
glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.
U izbornoj administraciji bit će angažirano više od 70
tisuća osoba.
Predsjednik države, osim što raspisuje izbore za zastupnike u
Hrvatski sabor, saziva prvu konstituirajuću sjednicu te povjerava
mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uživa povjerenje većine
svih zastupnika Hrvatskog sabora. Za sastavljanje Vlade potrebno
je imati većinu, točnije 76 potpisa.
Prvo zasjedanje Sabora najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora
Predsjednik države, osim što raspisuje izbore za zastupnike u
Hrvatski sabor, saziva prvu konstituirajuću sjednicu te povjerava
mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uživa povjerenje većine
svih zastupnika Hrvatskog sabora. Za sastavljanje Vlade potrebno
je imati većinu, točnije 76 potpisa.
Nadalje, saziva Hrvatski sabor na prvo zasjedanje, a prvo
zasjedanje održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.
Hrvatski sabor konstituiran je izborom predsjednika Sabora na
prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. Predsjednik
države povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na
temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i
obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika.
Vladu čini predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i
ministri. Članove Vlade predlaže osoba kojoj je predsjednik
povjerio mandat za sastav Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a
najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je
dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i
zatražiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dužnost kad joj
povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Saboru.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja
Vladi Republike Hrvatske, rješenje o imenovanju predsjednika
Vlade donosi predsjednik države uz supotpis predsjednika
Hrvatskoga sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi
predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana
prihvaćanja mandata, predsjednik Republike mu može produžiti
mandat za najviše još 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne
uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije
povjerenje Hrvatskoga sabora, predsjednik Republike povjerit će
mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada ni tada ne bude
sastavljena, tada će predsjednik imenovati privremenu nestranačku
Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski
sabor.