Rastoke će uskoro dobiti šetnicu koja će omogućiti razgledavanje cijelog naselja, a imat će i novi vidikovac.
Kad je u drugoj polovici 19. stoljeća hrvatski jezikoslovac i putopisac Adolf Veber Tkalčević došao u Rastoke i opisao ih, pozvao je sve putnike namjernike da dođu, vide i da im se dive.
Mlađi brat globalne turističke atrakcije Plitvičkih jezera – jedinstveno vodeničarsko naselje sada oduševljava stotine tisuća posjetitelja svake godine, njegove kaskade i slapići koji se rastaču podno starih mlinica oduzimaju dah. No turisti dođu, prošeću, okinu selfie i odu, a Rastoke ostaju. Od ljeta do ljeta, vikenda do vikenda, žive neki puno mirniji život i možda je to baš vrijeme da ih se posjeti, bez gužve, galame i grupnog stiskavca na vidikovcima i šetnicama.
Što nam Rastoke, ni pedeset kilometara od Karlovca i sto od Zagreba mogu ponuditi u to vrijeme zatišja pitali smo one koji od njih žive. Jedan od njih je Davor Hrvojević, poduzetnik koji se već dvadeset godina bavi turizmom, prošao je i radio od Dubrovnika, Šibenika i Njemačke, ali kako nam sam kaže, uvijek se vraćao kući.
Jedna kuća – puno vlasnika
– Još davno sam vodio prve grupe turista u Rastoke, no otišao sam i dalje, htio promijeniti sredinu. Došlo je vrijeme povratka i sad sam opet ovdje u Slunju, s malim dućanom domaćih proizvoda, kaže nam Hrvojević koji je otvorio Š’mek. U obnovljenoj autohtonoj rastočkoj kući koja je imala viganj (ognjište) i mlinicu, Š’mek nudi široki asortiman domaćih proizvoda i prezentira slunjski kraj, šire karlovačko područje i hrvatski kontinent.
– Ovo je jedna od rijetkih kuća koja ima riješeno pitanje vlasništva, tako da sam uspio dobiti ugovor o najmu. To je jedan od velikih problema u Rastokama jer stare kuće imaju puno vlasnika i onda je teško doći do najma za turističke sadržaje. Postoji i interes za kupnju kuća, no vodeničarske kuće se ne prodaju iako su, kako smo čuli, padale i milijunske ponude od stranaca, rekao nam je simpatični Davor kojeg Slunjani zovu Šime.
Njegova ponuda je izvrsna. U malom dućanu mogu se kupiti lokalna rakija, vino, sirevi, med i dimljena riba. Isto tako lavanda i proizvodi iz okolice Karlovca. Davor nam kaže kako se najbolje prodaju alkohol – dobra rakija, rastočko brašno i sirevi, ali i prirodna kozmetika, a uskoro na police dolaze i CBD proizvodi lokalnog OPG-ovca iz Slunja. Tu su još aronija, suhe gljive, ajvar i sve one fine stvari tako da Š’mek definitivno opravdava svoje ime. Ima i nešto proizvoda koji nisu izvorno iz Karlovačke županije, npr. fermentirani crni češnjak dolazi iz jednog OPG-a u Varaždinu.
– Koncept je jednostavan, nudim domaće, isključivo proizvode OPG-ova. Većina su lokalni s našeg područja, no malo sam zašao i u Ličko – senjsku županiju, no ako je nešto zanimljivo, ne znači da ne može biti i iz drugog dijela Hrvatske, rekao nam je vrijedni Davor.
I’m still standing…
Rekordna turistička 2019. godina bila je i za Slunj i Rastoke plodonosna. Procjenjuje se da je kroz Rastoke prošlo više od 400 tisuća gostiju tijekom sezone, no onda je u 2020. uslijedio veliki pad. Za Hrvojevića koji je Š’mek otvorio na početku pandemije, to je bio znatan udarac, no onda se ukazala 2021.
– Ova godina je bila deset puta bolja od prošle, sve je krenulo odjednom u srpnju, kolovozu i rujnu. Radim cijelu godinu, a izvan sezone sve je relativno, ovisi i o vremenu. Prošli vikend je bio odličan, a danas i jučer nema žive duše, kaže nam Davor, razgovor je zaključio refrenom iz pjesme Eltona Johna – I’m still standing…
Nakon rata Rastoke su još morale pričekati na svoj turistički “boom”, odnosno 2000. godinu kad je sve počelo. U Rastokama se živi, a neki, kroz turističku djelatnost i žive od njih.
Da je to tako rekao nam je i Vedran Božičević, zaljubljenik u fotografiju iz Slunja koji je svojevrsni kroničar Rastoka kroz objektiv svog fotoaparata.
– Moj zadatak je da bilježim ovu lijepu prirodu i sve ljepote Rastoka prikazujem na svoj način. Još od rata život u Slunju nije jednostavan, posebno onaj kulturni i društveni za mlade. Za obitelji i nas koji imamo djecu, to je miran i uredan gradić u kojem se može lijepo živjeti. No za mlade je malo sadržaja, po ljeti se još nešto i događa, ali kad dođe zima, onda baš i nije tako, rekao je Božičević.
No uvjeren je kako Slunj ima svjetliju budućnost, optimist je po prirodi i smatra da je upravo turizam to što ga može odrediti u godinama koje dolaze.
Da su prirodne ljepote samo nešto što predodređuje destinaciju, ali i ne jamči da će ona biti pravilno turistički valorizirana svi su već odavno spoznali, a posebno oni koji od turizma žive i koji su zaduženi za taj sektor. Direktor Turističke zajednice Slunja Dragan Smrzlić, dakako da je svjestan da bez ulaganja nema prosperiteta. No čini se da je Slunj ovo pandemijsko razdoblje čak i dobro iskoristio u tom smjeru.
Šetnica i vidikovac
– U proljeće smo otvorili novi Turističko – informativni centar u srcu vodeničarskog naselja. To je dio EU projekta Vodene tajne Slunja za koji smo dobili sredstva iz EU fonda za ruralni razvoj. Projekt je započeo još 2018. godine, TIC je dovršen i otvoren u travnju i ima multimedijski posjetiteljski centar za prezentacije, sastanke, radionice. Informacije su dostupne i na touch ekranima, a imamo ugostiteljski sadržaj – slastičarnu, a na ljeto će biti otvoreni mjenjačnica i suvenirnica, rekao nam je Smrzlić.
S proteklom turističkom sezonom, kaže nam, ne može biti zadovoljan, ali niti nezadovoljan.
– Mi smo na 45 posto noćenja u odnosu na 2019. godinu. Najveći razlog tome je što nemamo više gostiju koji dolaze iz jugoistočne Azije koji su činili četvrtinu broja noćenja, festival Momento Demento u Primišlju je ove godine bio u manjem obujmu pa smo i tu na pedeset posto. Špica sezone je bila dobra i popunjena, kaže prvi čovjek Slunja zadužen za turizam.
Tako bi sljedeće ljeto turiste trebali dočekati novi sadržaji. Još nije završena rekonstrukcija mosta Sv. Ivana i novi most preko Korane. Rastoke će uskoro dobiti šetnicu koja će omogućiti razgledavanje cijelog naselja, a imat će i novi vidikovac.
Domaća tepka dida Tome
Od Rastoka je jedino ljepši – pogled na Rastoke, recimo, s obližnjeg brda na kojemu je smješten Napoleonov magazin, atraktivna povijesna ruševina ispred koje je nedavno otvoren vrhunski restoran Ambar. Lokacija je, dakle, vrhunska, ambijent odličan, a gastro doživljaj može se opisati jednako biranim riječima.
Njihov jelovnik osmislio je poznati hrvatski chef Mate Janković, kombinirajući domaće tradicionalne namirnice i njihovu modernu pripremu. Nije lako tamo uhvatiti slobodno mjesto u jeku turističke sezone, pa je vrijeme kasne jeseni možda dobar tajming da okusite Rastoke onako kako prije niste.
Za destileriju Magdić ste morali čuti, nalazi se u Donjem Taborištu na putu iz Slunja prema Cetingradu. Nemaju maloprodaju, pa nemojte svraćati onako usput, ali u grupi ste dobrodošli, dobit ćete informacije o tehnologiji pravljenja vrhunske rakije i onda nakon toga kušati sve što vrijedni Magdići proizvedu.
Sve je krenulo od djeda Tome, čiji je to grunt od starine, i koji je na tradicionalni način radio šljivovicu i pekao rakiju od kruške tepke. Njega je pažljivo promatrao unuk Igor, koji je idejno iznio cijeli projekt, ali nekako nam se čini da je onaj srednji u ovoj međugeneracijskoj priči, otac mu Josip, ipak najviše podmetnuo leđa, što se tiče fizičkog rada.
Tomin sin Josip i unuk Igor, dakle, prodavali su djedovu domaću rakiju, ljudi su htjeli više, pa je Igor odlučio da bi se mogao s time početi baviti. Uz male poteškoće gotovo sam je iznio projekt težak oko 315.000 eura, s minimalnim poticajnim sredstvima, što naglašava. Investiciju je zapravo u najvećoj mjeri iznio Igorov lanac marketa zdrave domaće hrane “Mrkvica”. U Zagrebu upravo sprema otvorenje šestog dućana.
Sve nam je Igor ispričao, što se događa kada kamion doveze voće, gdje ga peru, melju, pa preko pasirke sadržaj bude prepumpan u tankove gdje se vrši fermentacija oko 50 tona voća, poslije koje se kroz postupak destilacije dobiva vrhunska rakija. Vrijeme je viljamovke, a baš je ona Magdićima premium proizvod. Jabuka, kao najdostupnije voće na tržištu odlična je voćna baza za likere, višnjevac, medicu i borovnicu.
S “Jebenicom” do svjetskog vrha
Tko danas pije rakiju? – pitamo Igora.
– Gospoda, kaže Igor kroz smijeh.
– Moram paziti kako ću to objasniti da i sam ne ispadnem seljak. Kad kupite bocu whiskeya i za nju date 200 kuna, onda to izgleda kao poklon vrijedan pažnje. Kod nas ljudi plaćaju našu viljamovku 0,70 litara skoro toliko i znaju zašto za nju daju taj novac. Uglavnom su to ljudi više platežne moći, gospodarstvenici, oni iznad 50, ali i svi ostali kojima je kvaliteta iznad kvantitete. Jako smo puno uložili u kvalitetu, usudim se reći da smo zato u vrhu, ne domaće proizvodnje rakije, ne svjetske proizvodnje rakije, nego svjetske proizvodnje alkoholnih pića uopće – kaže nam Igor Magdić.
Zato svoje kapacitete od 30.000 litara ne misle povećavati, jer bi to nužno značilo i nova ulaganja koja proizvodnja rakije teško može pratiti. Magdići su se zato odlučili fokusirati na kvalitetu, ali i prezentaciju svoje proizvodnje.
Viljamovka “Jebenica” ne nosi slučajno ovaj provokativno – oduševljavajući naziv, ali sa svojim skromnim znanjem prosječnog kušača rakije možemo reći da nam je dunja, dosta netipična za naše podneblje, bila pravo otkriće – no nemojte ni malo podcjenjivati likere, pogotovo Magdićeve. Prošle godine počeli su i s proizvodnjom džina, a ono što gazda još drži ispod pulta je pelinkovac. Još nije sasvim zadovoljan njime, pa nije na policama, ali, možamo to s punim pravom reći – nema Igor oko čega brinuti, “pelin” mu je top, kao uostalom, i sve ostalo što nudi u svojoj kušaoni.
Što će otkriti “Vodene tajne Slunja”?
On najradije popije rakijicu, kaže da mu je najbolja uz kavu, ali
ne više od jedne ili dvije dnevno. Starijim generacijama ona je
bila lijek, a tako je smatraju i danas.
– Moja baba popije četiri ili pet komada dnevno, a djeda, koji je
u Karlovcu u domu umirovljenika, redovito opskrbljujemo da ne
usfali – kaže nam Igor.
Direktor Turističke zajednice Karlovačke županije Željko Fanjak uvjeren je da će slunjski kraj tek pokazati svoj puni turistički potencijal.
– Taj predivni biser prirode Karlovačke županije i jedna od najpoznatijih turističkih mikrolokacija u Hrvatskoj, osim netaknute prirode nudi i sjajnu enogastronomsku ponudu u svojoj neposrednoj blizini. Ujedno se u Rastokama kraju privodi kapitalni infrastrukturni projekt ˝Vodene tajne Slunja˝ u okviru kojeg se gradi dodatna turistička infrastruktura te će naše ˝male Plitvice˝, kako ih turisti od milja zovu, svoj puni potencijal moći pokazati već iduće turističke sezone kada se očekuje realizacija navedenog EU projekta. Najviše veseli činjenica da u radijusu od 15-ak minuta vožnje od samih Rastoka možemo naći sjajne OPG-ove i seoska domaćinstva koja nude autohtone sadržaje čineći ukupnu turističku ponudu kompletnom, a doživljaje autentičnima – rekao je Željko Fanjak.
Zaključak je jednostavan. Destinacija za savršen izlet je tu, nadohvat ruke.
