MEĐU PRVIMA U EUROPI

Energetska tranzicija u Karlovcu! REGEA i karlovačka gradska uprava razvili jedno od prvih niskougljičnih četvrti u Hrvatskoj: Pilot projekt napravljen je za Luščić

Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Rezultat procesa bio je prostorni plan koji je odobrilo Gradsko vijeće i koji kao prvi u Hrvatskoj, a vjerojatno i među prvima u Europi, postavlja put prema održivosti i otpornosti jedne četvrti na klimatske promjene

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA)
bila je jedan od partnera u Interreg Europe projektu LC
DISTRICTS, čijem je cilj bio intervenirati u odabrani
strateški dokument kako bi se napravio korak prema
dekarbonizaciji gradskih četvrti.

U partnerstvu s Gradom Karlovcem uspjeli su napraviti značajan
iskorak u procesu dekarbonizacije baveći se energetskim i
klimatskim elementima u prostornim planovima, piše
Večernji list.

Grad Karlovac s populacijom od 55.000 stanovnika jedan je od
povijesno vrlo važnih gradova, smještenih u središtu Hrvatske.
Grad leži na četiri rijeke i uistinu je vrlo zelen s mnogo
rekreacijskih zona. Ima veliku prometnu i gospodarsku važnost u
Hrvatskoj.

REGEA kao najveća energetska agencija u Hrvatskoj, a vrlo
uspješna i u europskim okvirima, već 15 godina prednjači kada je
u pitanju postavljanje okruženja za energetsku tranziciju, a u
posljednjih nekoliko godina i u području prilagodbe na klimatske
promjene i povećanje otpornosti gradova i županija.

U suradnji s gradovima sjeverozapadne Hrvatske, s Gradom
Karlovcem kao predvodnikom, prepoznali su prostorne planove kao
jedan od ključnih dokumenata politike koji može biti pokretač ili
kočnica dekarbonizacije četvrti i gradova. Prostorni su planovi u
rukama lokalnih i regionalnih vlasti i mogu se smatrati alatom za
poticanje tranzicije. S gradskim dužnosnicima odlučili su razviti
plan za jednu četvrt koja će biti održiva, energetski učinkovita
i otporna na klimatske promjene.

Krenuti ovim putem bila je hrabra politička odluka jer je to
značilo oštru promjenu dosadašnje prakse. REGEA-e je napravila
sve potrebne analize i predložila kako da se mjere koje su već
postojale u akcijskim planovima za energetski održivi razvoj i
prilagodbu na klimatske promjene (SECAP) Grada Karlovca
implementiraju u prostorni plan.

Kako je ovo bio izvanredan proces, svi relevantni sudionici bili
su uključeni od samog početka u ovaj proces – gradski uredi,
komunalne službe, dobavljači energije, nevladine organizacije,
akademska zajednica, građani. Sam pilot napravljen je za područje
zone Urbanističkog plana uređenja Luščić.

REGEA-e je nakon inicijalnih analiza predložila gradskim
dužnosnicima niz mjera primjenom kojih bi se osigurao
niskougljični razvoj četvrti i njezina otpornost na učinke
klimatskih promjena. Uslijedio je proces promjene u koji su bili
uključeni svi gradski uredi, tvrtke u vlasništvu grada, akademska
I poslovna zajednica, nevladine udruge i građani.

Rezultat procesa bio je prostorni plan koji je odobrilo Gradsko
vijeće i koji kao prvi u Hrvatskoj, a vjerojatno i među prvima u
Europi, postavlja put prema održivosti i otpornosti jedne četvrti
na klimatske promjene. Neke od ključnih značajki plana su potpuna
zabrana fosilnih goriva za potrebe grijanja (nije predviđena
mreža prirodnog plina), energija za grijanje samo iz daljinskog
grijanja ili dizalica topline, iznad nacionalnog standarda u
korištenju obnovljivih izvora energije, rješenja temeljena na
prirodi u vezi s prilagodbom klimatskim promjenama.

Sve to REGEA je za Grad i u suradnji s Gradom Karlovcem napravila
u sklopu europskog projekta LC District. Sudjelovanje u projektu
LC Districts omogućilo je timu REGEA-e uvid u dobre prakse iz
Švedske, Italije, Španjolske i Češke. Grad Karlovac predstavlja
pionirski pothvat u Hrvatskoj i poslužit će kao primjer
dekarbonizacije i ostalih gradskih četvrti gradova po cijeloj
Republici Hrvatskoj.

REGEA sada surađuje s Ministarstvom gospodarstva i održivog
razvoja i Ministarstvom prostornog uređenja i graditeljstva kako
bi im pomogla u implementaciji koraka naučenih u ovom procesu u
strateške dokumente s ciljem olakšanja energetske tranzicije,
prilagodbe učincima klimatskih promjena i povećanja otpornosti
jedinica lokalne iIi regionalne samouprave.

Iako je na razini cjelokupnog posla koji je pred nama ovo možda
malen korak, on je svakako i velik, jer predstavlja prvu uspješnu
implementaciju dekarbonizacije u neki prostorni plan. 

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest