EUROPSKI NOVAC

Koliko Grad Karlovac koristi mogućnosti EU fondova? Pročelnica Tomičić: Brojni projekti se završavaju, stiže još 33 milijuna eura iz ITU mehanizma

Pixsell/KAportal

Pročelnica je izrazila skepsu prema mjerenjima uspješnosti privlačenja sredstava iz EU fondova koji se objavljuju u javnosti, a po kojima Karlovac nije pri vrhu osiguranja novca iz tih izvora.

– Investicijski ciklus neće stati – samo od sredstava dobivenih
po mehanizmu integriranih teritorijalnih ulaganja dobit ćemo 33
milijuna eura. Imat ćemo sve više posla i projekata, ustvrdila je
danas pročelnica Upravnog odjela za razvoj grada i fondove
Europske unije Grada Karlovca Marijana Tomičić na još jednoj u
nizu tiskovnih konferencija u kojoj gradski odjeli predstavljaju
što su radili u prošloj godini, kao i planove za tekuću.

Izrazila je skepsu prema mjerenjima uspješnosti privlačenja
sredstava iz EU fondova koji se objavljuju u javnosti, a po
kojima Karlovac nije pri vrhu osiguranja novca iz tih izvora.

– Svake godine su različiti kriteriji. Pojačalo se iskorištavanje
projekata u gradovima koji malo kasne. Po podacima Središnje
agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata
Europske unije, među prvih deset smo najuspješnijih gradova i
općina po tom pitanju. Kad sam došla za pročelnicu nije bilo ITU
mehanizma, a sada po njemu provodimo projekte ukupne vrijednosti
veće od 200 milijuna kuna i još ćemo toliko dobiti u ovoj
financijskoj omotnici, rekla je Tomičić.

Dodala je da Grad Karlovac samostalno ili u partnerstvima
sudjeluje u 24 projekta financiranih iz EU fondova ukupne
vrijednosti 32 milijuna eura.

– Na nacionalnoj razini smo u četiri projekta – obnova vrelovoda,
izgradnja i rekonstrukcija vodovodne i odvodne mreže, izgradnja
sustava obrane od poplava te izgradnja drugog kolosijeka. To su
projekti ukupne vrijednosti 670 milijuna eura, kazala je.

Nastavila je da su u fazi ocjenjivanja projekti ukupne
vrijednosti četiri milijuna eura.

– Sada su u Hrvatskoj aktualne dvostruke financijske
omotnice – Nacionalni plan opornosti i oporavka koji se mora
ostvariti do kraja 2026. i višefinancijska omotnica do kraja
2029. Grad Karlovac je spreman za izazov ovih velikih omotnica
jer smo lani usvojili provedbeni program i po prioritetima se
izrađuje dokumentacija, a tako je postavljen i gradski proračun.
Riječ je o projektima kao što su ‘Zeleni Luščić’, priprema za
korištenje geotermalnih izvora, spremna je i dokumentacija za
širokopojasni Internet u karlovačkom ruralnom prstenu, rekla je
pročelnica Tomičić.

Ističe da djelatnosti Odsjeka za pametni grad i podsjetila
da je Grad Karlovac dobio europsku nagradu zbog
interdisciplinarnog pristupa planiranju i provedbi mjera
energetske i klimatske politike.

– Želimo postati energetski neovisan grad. Zato obnavljamo
vrelovode, pa u centralni toplinski sustav želimo staviti
geotermalnu vodu, koristimo energiju sunca za proizvodnju
električne energije te smo posvećeni zelenom i održivom urbanom
planiranju kroz projekt ‘Zeleni Luščić’. Godinama razvijamo pilot
projekt ‘SenzoriKA’ i u sklopu njega centralni gradski sustav
koji obrađuje pametna brojila. S raznim partnerima smo razvili
digitalna rješenja za praćenje zauzetosti parkirališnih mjesta, u
školama pratimo potrošnju struje, vode i toplinske energije, te
kvalitetu zraka u školskim učionicama, a podsjećam da smo stavili
i meteorološku stanicu, daljinski nadziremo vodomjere, mjerimo
popunjenost podzemnih kontejnera i možemo daljinski očitovati
toplinske podstanice, temperaturu i vlagu u prostorijama na
daljinu, navela je Tomičić.

Naglasila je važnost digitalizacije poslovnih procesa. “Imamo
web-platformu ‘Otvoreni Karlovac’ na kojoj građani mogu pronaći
niz informacija i komunicirati s gradskim službama te imati uvid
u djelovanje Grada. Želimo uvesti ured bez papira. Napravili smo
snimak stanja sigurnosti gradskog sustava. Grad Karlovac je još
2012. uveo digitalnu pisarnicu i na njezinom unapređenju se radi.
Već 2017. smo stoga dobili nagradu za područje digitalne uprave”,
kazala je pročelnica i dodala da se teži ka tome da Karlovac bude
“što zeleniji grad”, pa se stoga provodi i projekt “SolariKA”
financiran iz takozvanog norveškog fonda, a vrijedan gotovo pola
milijuna eura, kojim se na javne objekte, mahom vrtiće i škole te
na hostel Selce, postavljaju solarne elektrane nakon energetske
obnove tih zgrada.

Novac iz istog fonda se koristi za pripremu bušotine za geotermu,
što Grad radi u partnerstvu sa svojom tvrtkom GeotermiKA.
“Sudjelujemo u provedbi projekata iz Fonda solidarnosti Europske
unije i drugih fondova, sve u suradnji s ostalim odjelima i
drugim partnerima”, naglasila je M. Tomičić.

SU ožujku bi gradski vijećnici trebali raspraviti prijedlog
statuta javne ustanove koja bi upravljala kinom “Edison”.
“Projekt lijepo napreduje. Morat ćemo produžiti izgradnju zbog
objektivnih zahtjeva izvođača. Istovremeno u planu sve aktivnosti
koje se tiču sadržaja. Imamo vrlo aktivnu radnu skupinu koja
planira i osmišljava niz turističkih aktivnosti. To će biti prvo
kino takozvane virtualne realnosti u Hrvatskoj sa suvremenom
opremom, velikom dvoranom s dvije stotine mjesta i malom s 40,
velikim multifunkcionalnim prostorom u potkrovlju, kafićem i
drugim sadržajima, a bit će sve pristupačno osobama s
invaliditetom”, rekla je M. Tomičić.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest